1.601 dijete stajalo je danas u horu u centru glavnog grada Bosne i Hercegovine kako bi pjesmom odalo počast 1.601 nedužnom djetetu ubijenom tokom opsade Sarajeva koja je trajala od 1992. do 1995. godine.

Prigodnom manifestacijom, a u okviru Dana Kantona Sarajevo, danas se obilježava Dan sjećanja na 1.601 dijete ubijeno u opkoljenom sarajevu tokom 1992. do 1995. godine.

“Kultura sjećanja važna je iz više razloga – prvenstveno zbog budućih generacija”, poručio je za N1 Fikret Grabovice, predsjednik Udruženja roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva.

Zato su danas oni najmlađi – njih 1.601 osnovaca i srednjoškolaca – pjevali za 1.601 sugrađana koji nikada nisu postali tinejdžeri.

Kompletan performans, dodao je Grabovica, podređen je tome da se nikada i nikome ne desi zlo koje je počinjeno Bosni i Hercegovini tokom devedesetih godina.

U obraćanju mnoštvu okupljenih na sarajevskom trgu, Grabovica je imao poruku baš za njih – novu djecu, ali i za one koji im kreiraju nasljeđe, one koji su morali kazniti bol i nepravdu.

“Ta djeca ubijana su brutalno i planski. U domovima, u školama. U potrazi za životnim potrebama. Vrlo često u igri, sa igračkom u ruci. A najčešće sa osmijehom na licu. Ubijali su ih zločinci sa okolnih brda, puni neshvatljive mržnje prema svemu što diše u ovoj kotlini. To potvrđuje i činjenica da je veliki broj djece ubijen korištenjem snajperske optike”, rekao je.

Usprkos tome, iz Sarajeva se danas ne govori o mržnji.

“Želimo samo da se istina nikada ne zaboravi. Samo da se zlo nikada i nikome ne ponovi”, nastavio je.

Važno je bilo naglasiti i poraznu i sramnu činjenicu da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u tri decenije nije podiglo niti jednu jedinu optužnicu za 1.601 ubijeno dijete.

“Optužujemo vas što na taj način ohrabrujete nove potencijalne zločince. Mlade dovodite u zabludu po pitanju pravde, morala i etike. Svojim neradom ste postali saučesnici sa zločinicima. Sudit će vam vrijeme i historija”, poručio je Grabovica.

Budite obrazovani, budite upućeni, budite sposobni, hrabri i pametni – još jedna je od poruka za neku novu djecu Sarajeva.

“Naš bol je neprebolan”

“Trideset godina svijet ne čuje vapaj roditelja. Uz teške gubitke, biti pribran – navjeća je umjetnost na svijetu. Tri škole ubijene djece sada bi bila naša snaga, naš ponos. Atak je ovo necivilizacije na civilizaciju. Mi, roditelji, u srcima imamo suze žalosti nepresušne. Promijeninili su nas samovanje i čekanje da se nešto uradi. U prelijepom gradu i diljem zemlje Bosne odmotala se tamna priča – tamna, da tamnija ne može biti. Toliko sramna, da sramnija ne može biti. Toliko tužna, da tužnija ne može biti…Pucali su mi u Tinu, zlatno sunce, u jedinicu moju. U tanku obrvicu djevojačku. U zjenicu oka. U plave čuperke djevojčica i dječaka. Pucali su u snene i zaljubljene. Ubijali žudnju da spoje sve obale svijeta. Nanijeli nam bol neprebolan”, naglasila je majka ubijene djevojčice Tine, prije nego će Sarajevom zaoriti stihovi ‘Bella ciao’.

N1