Osim toga, policija je radila i na lišavanju slobode organizirane kriminalne skupine koja se bavila distribucijom računalnih virusa, kompromitacijom elektronskog bankarstva te nekoliko slučajeva pronalaska nestalih osoba i sl.
Po njihovom mišljenju, Bosna i Hercegovina se ne razlikuje od ostalih zemalja u okruženju i svijetu u odnosu na trendove izvršenja krivičnih djela kompjuterskog kriminala.
Uzimajući u obzir činjenicu da se za počinjenje krivičnog djela kompjuterskog kriminala u osnovi koristi internet kao globalna mreža, samim time i Bosna i Hercegovina je, kao korisnik globalne mreže, podložna i svim oblicima prijetnji koje dolaze iz internet prostora, ocijenili su za Fenu iz spomenute uprave policije.
“S obzirom da smo svjedoci činjenice da su informacijski sistemi i komunikacijske mreže u Bosni i Hercegovini dio globalne mreže te da se javni organi, bankarski sektori, industrijski organi i dr. u svom svakodnevnom radu opredjeljuju i oslanjaju na dostignuća iz spomenutih oblasti, nameće se zaključak da se u narednom periodu može očekivati razmjeran porast krivičnih djela s obilježjima kompjuterskog kriminala”, istaknuli su iz FUP-a.
Na pitanje koliko je teško ‘ući u trag’ takvim slučajevima, kazali su kako se krivična djela kompjuterskog kriminala po svojoj složenosti prilikom otkrivanja, istraživanja i dokazivanja, prema njihovoj procjeni, mogu svrstati u red sa najkompliciranijim vrstama kaznenih djela koje prepoznaje pozitivna zakonska praksa u BiH.
Posebno se to, smatraju u FUP-u, ogleda u tome što se izvršitelji i tragovi krivičnog djela kompjuterskog kriminala mogu nalaziti u bilo kojem dijelu globalne mreže- interneta, tako da postoji ogromna dislociranost tragova kaznenog djela.
Otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela kompjuterskog kriminala otežava i činjenica da se korisnicima interneta omogućava da većinu svojih zlonamjernih radnji mogu vršiti putem raznih kanala koji korisnicima nude veliki stupanj anonimnosti, odnosno kriptovanih metoda razmjene podataka i sl.
Kada su u pitanju najzastupljenijih slučajevi iz spomenute vrste kriminala, iz FUP-a navode kako su neke vrste slučajeva po načinu izvršenja, kao i zbog obima u kojem se pojavljuju i izražene upornosti izvršitelja kaznenog djela, na svjetskoj razini počeli dobivati prepoznatljive nazive (npr. „nigerijska prevara“ i sl.).
“Prema određenim analitičkim pokazateljima, trenutno najrasprostranjeniji slučajevi kompjuterskog kriminala su krađe novca putem bankovnih kartica, kompromitiranje poslovnih e-mail računa, kriptovanje informacijskih sustava korisnika uz izražene zahtjeve za otkup, odnosno napadi koji se vrše malicioznim programima na IT sisteme”, zaključuju iz FUP-a.
Broj i vrste kaznenih dijela iz oblasti visokotehnološkog kriminala te financijsku štetu koja nastaje izvršenjem tih djela veoma je teško procijeniti. No, posljednja istraživanja pokazuju kako je cyber kriminal proteklih godina doživio neslućeni rast, a da se šteta koju nanosi svjetskom gospodarstvu mjeri u milijardama dolara. (KLIX)
