Petak, 1 Novembra, 2024

Erdogan podržao mogućnost izgradnje oba kraka ceste od Sarajeva do Beograda

Predsjednik Republike Turske Recep Tayyip Erdogan podržao je mogućnost izgradnje oba kraka ceste od Sarajeva do Beograda, onaj koji vodi preko Tuzle, Brčkog, Bijeljine i granice sa Republikom Srbijom te onaj koji bi preko Višegrada ulazio u Srbiju i dalje se spajao sa Požegom.

 

Epilog je to danas održanog trilateralnog sastanka predsjednika Republike Turske Recepa Tayyipa Erdogana, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Radnu mapu obje trase ceste možete pogledati u priloženoj galeriji.

 

– U suštini, sa ta dva kraka zatvorio bi se “krug” koji bi Sarajevo i Beograd spajao iz dva pravca. Ostalo je da

se vidi šta će od toga biti autoceste, šta brze ceste, a to će odrediti komercijalni element. Dakle, riječ je o zaista velikom projektu za koji imamo punu podršku države Turske i predsjednika Erdogana. Bilo bi izgrađeno novih 350 kilometara puta, što kroz Bosnu i Hercegovinu, što kroz Srbiju – kazao je Izetbegović u razgovoru za Faktor.

 

Prijedloge koji su dogovoreni danas u Istanbulu će razmotriti institucije Bosne i Hercegovine, a Turska bi u izgradnji projekta učestvovala po modelu BOT. To u praksi znači da bi turske kompanije, uz korištenje domaće radne snage, gradile puteve, eksploatirale ih određeni vremenski period, a zatim ih vratile Bosni i Hercegovini.

 

Naročito je sa ekonomskog aspekta važna podrška trasi koja bi vodila od Sarajeva preko Žepča, Tuzle, Brčkog do Bijeljine, a zatim i granice sa Republikom Srbijom. Ovu trasu su, podsjećanja radi, ranije podržali Parlament FBiH i Parlament BiH te lokalne vlasti u područjima kroz koja će buduća autocesta prolaziti. Njenom izgradnjom će se ujedno modernom saobraćajnicom povezati dva najnaseljenija dijela BiH, Sarajevo i Tuzla. Prema stručnim analizama, na pojedinim postojećim magistralnim saobraćajnicama u području grada Tuzle postoji prosječna dnevna prohodnost od 22.000 automobila te bi izgradnja ove saobraćajnice značajno rasteretila odvijanje saobraćaja u tom gradu.

 

Buduća autocesta bi iz Sarajeva vodila ka Žepču postojećom dionicom autoputa do Zenice te do Žepča. Dionica Žepče – Tuzla – Brčko – Bijeljina – granica sa Republikom Srbijom duga je 150 kilometara, a procijenjena vrijednost njene izgradnje, prema postojećim procjenama, je 1.787,42 miliona eura. Ova trasa je ujedno najisplativija zbog obima saobraćaja koji bi se njome odvijao i sa aspekta povrata investicije. Projekcijom prihoda od cestarine za period od 2025. do 2050. godine je predviđeno prikupljanje 1.841,86 miliona eura.

 

Trasa autoceste od Žepča do Tuzle duga je 55,4 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 726.263.801,5 eura. Od ukupne dužine dionice, na mostove i vijadukte se odnosi 15,7 kilometara, a na tunele 20 kilometara. Autocesta Tuzla – Žepče – priključak na Koridor Vc saobraćajno je podijeljena na pet dionica:

 

:

alt

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Žepče  – Tuzla

Dionica autoceste od Tuzle do Brčkog duga je 44,83 kilometra, a njena izgradnja bi koštala 466,432,981.69 eura. Ova dionica je jednostavnija za izgradnju u odnosu na prethodnu, s obzirom da se na mostove i vijadukte odnosi 14,62 kilometara, a na tunele 5,55 kilometara. Autocesta Tuzla-Brčko je saobraćajno podijeljena na četiri dionice:

alt

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Tuzla – Brčko

Posljednja dionica autoceste je od Brčkog preko Bijeljine do granice sa Republikom Srbijom i duga je 50,4 kilometara. Njena izgradnja bi trebala koštati 594.720.000 eura. Na mostove i vijadukte se odnosi 7,20 kilometara, a na tunele 1,6 kilometara. Autocesta Brčko – Bijeljina – granica Republike Srbije je saobraćajno podijeljena na pet dionica:

alt

Procjena saobraćaja za izgrađenu autocestu Brčko – Bijeljina – granica sa Republikom Srbijom

Prosječna predviđena brzina kretanja automobila na ovoj autocesti je 120 kilometara na sat, što bi u praksi značilo dolazak iz Sarajeva u Tuzlu za oko jedan sat i 30 minuta vožnje. S obzirom da se radi o procjeni zasnovanoj na postojećim idejnim rješenjima, otvorena je mogućnost optimatizacije trase zarad smanjenja troškova njene izgradnje.

 

Faktor/SB

VIJESTI

Najnovije vijesti