Bosna i Hercegovina prošle godine je uvezla robu u vrijednosti od 16.926.945.856 KM, kažu iz Vanjskotrgovinske komore BiH za Akta.ba.

Da svakodnevno uvozimo proizvode, koji su skuplji i lošijeg kvaliteta od onih koje sami možemo proizvesti ili ih već proizvodimo, opet je pokazala statistika.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH o izvozu, na listi top 20 uvezenih proizvoda pored nafte, automobile i lijekova našli su se ugalj, struja, voda, tekstil, pšenica, teleće meso pa čak i hljeb.

Najveću zabrinutost u ovim statistikama svakako pored stalnog uvoza vode, kojom smo bogati, izaziva činjenica da je na uvoz hljeba, kolača sa sadržajem kakao ili bez, kao što su oblande, peciva, keks i slični pekarski proizvodi utrošeno oko 120 miliona KM tačnije 119.951.938,64 KM.

Analitičari kažu da je uvoz proizvoda u određenim količinama sasvim prirodan jer jasno je da postoje poznate internacionalne marke koje potrošači i tržište traže, ali da postoje tako velike oscilacije je pitanje kojim se trebaju pozabaviti vlasti.

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH kazali su da je naša zemlja za 11 mjeseci 2017. godine uvezla vode u vrijednosti od 133,07 miliona KM odnosno oko 152 miliona litara. 2016. godine BiH je uvezla vode u iznosu od 112 miliona KM i jasno je da se ovaj trend rasta nastavlja.

Na vrhu uvozne liste proizvoda u 2017. godini prvo mjesto zauzela su naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala za čiju kupovinu je izdvojeno 878.537.978,97 KM.

Osobni automobili i druga motorna vozila su na drugom mjestu, a uvezeno ih je u vrijednosti od 659.235.596,16 KM.

Na listi top 20 uvezenih proizvoda u BiH 2017. godine, električna energija se našla na šestom mjestu, sa cifrom od 280.162.291,48 KM. Do sada smo smatrani glavnim regionalnim izvoznikom ovog energenta ali statistike sada pokazuju drugačije.

I na uvoz kemenog uglja, briketa i sličnog krutog goriva potrošeno je 426.586.450,43 KM.

Na listi su se još našli razni prehrambeni proizvodi sa 138.951.164,35 KM, čokolada, pšenica i suražica sa 129.659.623,56, goveđe meso posebno teletina sa kostima 126.362.537,47 KM, pivo, namještaj od drveta, dijelovi za izradu obuće, električni aparati, duhan i njegovi proizvodi, različiti hemijski i farmaceutski proizvodi koji su skoro pa podjednako zastupljeni i u domaćoj proizvodnji.

Još jedan uvozni apsurd, prema podacima VTK BiH, jeste da je tokom posljednjih godine u BiH uvezeno čak 59 kilograma ljudske krvi, u vrijednosti od 16.456 KM, zapravo riječ je o materijalu na bazi krvi, kao što su eritrociti, trombociti I sl. Iz VTK BiH kažu da je još tokom prošle godine bh. granicu prešlo i ukupno 1.825 kilograma perika i ljudske kose, zatim obrva i trepavica koje su koštale oko 96.739 maraka. Ovi proizvodi stigli su na domaće tržište iz Kine, Hong Konga, Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Holandije.

Samo prvih 20 proizvoda imalo je 5.287.915.118 KM učešća u ukupnom uvozu, što je 31,24 posto.

Ovakvi poražavjući podaci dokaz su neuravnoteženog tržišta i ali i slabog poticaja domaćim proizvođačima. Sve to dovodi do slabljenja domaće ekonomije i onemogućavanja njenog napretka i razvoja.