Pošto gube još jednu od aktuelnih pravnih bitaka u Sloveniji deviznim štedišama iz BiH koji su imali položen novac kod Ljubljanske banke ne preostaje ništa drugo nego da svoja prava ponovo traže pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Ovaj sud je još 2014. godine donio presudu u korist štediša iz BiH i naložio Sloveniji da novac odnešen iz Ljubljanske banke mora biti vraćen štedišama iz BiH na isti način kao što je vraćen i državljanima Slovenije.
„Međutim Sklad Republike Slovenije za nasljedstvo koji vrši obradu zahtjeva, izračunava potraživanja i isplaćuje štednju je našao da 6476 štediša ne može dobiti štednju. Tvrdi, a ne daje dokaz da je štednja iz Slovenije vraćena u BiH, odnosno da je prenešena na Agenciju za privatizaciju BiH“, izjavila je Amila Omersoftić, predsjednica Udruženja za zaštitu deviznih štediša u BiH.
Neke od štediša potom su se obratile Evropskom sudu koji je, pak, zatražio da donesu stav Ustavnog suda Slovenije o tome jesu li njihova prava povrijeđena u odnosu na slovenske građane kojima je štednja u međuvremenu vraćena. Uslijedila su, bez željenog uspjeha, proceduralno i finansijski tegobna obraćanja slovenskim sudovima, s kojima se pisana komunikacija morala odvijati na slovenskom jeziku. Potom su uslijedile žalbe Ustavnom sudu te zemlje za povredu prava na imovinu u odnosu na slovenske građane, a u srijedu je stigao prvi stav o neprihvatljivosti žalbe.
„Hiljade štediša mora proći svu ovu proceduru: Dobije odluku, pa hajmo na Upravi sud, pa mu ovaj vrati, pa žalba, pa vrati, pa Ustavni sud, pa mu Ustavni sud kaže nemaš pravo, da bi krenuo prema Evropskom sudu da traži ponovnu intervenciju Evropskog suda“, kazala je Omersoftić.
Osim enormnih troškova, otežavajuća okolnost je što se štediše Evropskom sudu ne mogu obraćati kolektivno već pojedinačno, a među njima je najviše penzionera, nemoćnih fizički, zdravstveno i finansijski da se dalje nose s problemom. Štediše iz BiH veoma su razočarane i smatraju da Slovenija djeluje na način da cijeli proces produži i zakomplikuje kako bi što više štediša odustalo od potraživanja, a to su prema riječima predsjednice Omersoftić već mnogi učinili, umorni od dugogodišnje potrage za vlastitim novcem, neki su finansijski i zdravstveno nemoćni, dok kod nekih, po smrti ostaje nejasno ko su pravni nasljednici. (RTV SLON)