U oba federalna telekoma počelo je dubinsko snimanje, kao jedan od uslova nastavka suradnje s MMF-om. Financijska i operativna procjena vrijednosti kompanija BH Telecom i HT Mostar jedan je od uslova iz pisma namjere s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), a provodi se zbog sagledavanja stanja u telekomima i definiranja njihovog daljnjeg  poslovanja.

Dubinskom finansijskom analizom će se sagledati planovi poslovanja, te ostali elementi u vezi sa poslovanjem ovih telekom operatera. Nakon obavljene analize biće poznato hoće li se doći do privatizacije, izvršiti prestruktuiranje kompanija, ili će biti povučeni neki drugi potezi.

Inače, priče o prodaji dva bh. telekom operatera su poznate javnosti, dok su u posljednjih godinu dana sve glasnije.

Ipak, Vlada Federacije Bosne i Hercegovine informacije o prodaji operatera uporno poriče i tvrdi da nema namjeru privatizirati dva telekom operatera.

Zadovoljni rezultatima

“Zadovoljni smo poslovnim rezultatima i BH Telekoma i HT Eroneta i želimo nastaviti da ulažemo u razvoj ove dvije kompanije. Upravo zbog toga smo se odlučili za dubinsku analizu”, izjavio je za portal Akta.ba premijer Federacije BiH Fadil Novalić.

Dodaje da su svjesni da se tržište telekomunikacija razvija nevjerovatnom brzinom i veoma je konkurentno, a kako bolje planirali buduće poslovne poteze, te unaprijedili poslovanje oba telekoma, potrebno je da steknu što bolji uvid u njihovo trenutno stanje.

“Moramo znati njihove jake strane, ali i vidjeti koje oblasti bismo mogli poboljšati i gdje postoje problemi pri funkcioniranju. Na osnovu analize bit će urađene preporuke kako bi se unaprijedilo rad kompanija i njihova profitabilnost, te povećala vrijednost. Vlada Federacije je odlučila da dubinsku analizu povjeri nezavisnoj i respektabilnoj revizorskoj kući, a čitav proces će nadgledati Evropska komisija, koja nam je također obezbijedila sredstva za ovu analizu”, ističe Novalić.

Iz BH Telecoma za naš portal kažu da ne mogu komentirati navode o dubinskoj analizi kao uvod u privatizaciju ili spajanje kompanija s obzirom da ne odlučuju o istima, te da su svi navedeni procesi u nadležnosti Vlade FBiH kao vlasnika.

“U skladu sa nalogom Vlade FBiH, BH Telecom je prije izvjesnog vremena započeo aktivnosti na osiguravanju preduslova za izvođenje dubinske analize kompanije. Nakon dostavljene informacije o odabranoj revizorskoj kući koja će vršiti dubinsku analizu, BH Telecom je odmah poduzeo aktivnosti na obezbjeđenju potrebnih podataka i revizorskoj kući dostavio većinu dokumentacije, uz potpisivanje ugovora o povjerljivosti prikupljenih informacija”.

Napominju da provođenje dubinske analize ne utiče na povećanje ili smanjenje vrijednosti kompanije, ali može doprinijeti porastu vrijednosti dionica.

U zavisnosti od nalaza dubinske analize, Vlada FBiH će odlučiti o daljim aktivnostima i procesima, navode iz BH Telecoma.

Korist krajnjim korisnicima

I dok traju rasprave hoće li Vlada Federacije BiH prodati telekome, u javnosti dominiraju dva argumenta za ili protiv prodaje telekoma.

Faruk Hadžić, ekonomski analitičar smatra da se Dubinska analiza (due diligence) obično radi kada se želi izvršiti procjena vrijednosti neke kompanije, sve u cilju njene buduće prodaje.

“Dubinska analiza je dogovorena da se će provesti još na početku ovog mandata u Pismu namjere naših vlasti prema MMF-u, u cilju postizanja dogovora oko novog Stand-by aranžmana. S obzirom na to da je u periodu 2015-2017, BH Telecom imao pad ukupnih prihoda, rast ukupnih rashoda, pad neto dobiti, ispod prosječne prihode po zaposlenom ukoliko se gleda cjelokupna telekomunikaciona industrija, ali i iznad prosječne troškove plata po zaposlenom, u odnosu na industriju, za očekivati je da će dubinska analiza pokazati da je ovo preduzeće neefikasno i da pokazuje znake slabosti, te da se preporučuje njegova privatizacija prodajom dijela ili većinskog paketa dionica, kako bi se povećala efikasnost”, objašnjava Hadžić.

Naglašava da privatizacija sa jedne strane može donijeti koristi krajnjim korisnicima, kroz jeftiniji pristup uslugama, djelovanjem konkurencije. Sa druge strane, država time ostaje bez jedne strateške kompanije u ovom segmentu, kao i budućih prihoda od dobiti, a koja su svake godina dolazila u budžet za finansiranje raznih potreba.

“Za očekivati je, da ukoliko dođe do privatizacije, novi vlasnik će otpustiti dio radnika, kako bi unaprijedio omjer prihoda i troškova po zaposleniku, a time popravio tržišnu poziciju, što će recimo dovesti i do pada prihoda u van budžetskim fondovima, ukoliko otpušteni radnici ne nađu brzo novo zaposlenje”, ističe on.

Podsjetimo, u Reformskoj agendi koju su potpisali svi nivoi vlasti navodi se između ostalog da će javna preduzeća biti podijeljena na ona koja su održiva (s manjim ili većim potrebama za prestruktuiranjem) i ona koja to nisu, uz predviđenu objavu popisa takvih preduzeća.

Ovi popisi će formirati osnovu za sveobuhvatne programe prestruktuiranja i program privatizacije/likvidacije u srednjoročnom periodu. Vlade entiteta, kantona i Brčko Distrikta će tražiti finansijsku i tehničku pomoć Svjetske banke kako bi pripremili i realizovali program restrukturiranja javnih preduzeća. Posebna pažnja će se posvetiti restrukturiranju željeznica (u oba entiteta), te rudnika (u Federaciji BiH), koji podrazumijeva novu organizaciju i broj zaposlenih. Predviđa se izrada preliminarnih planova u cilju pripreme BH Telekoma za djelimičnu privatizaciju u FBiH.

Terminskim planom provođenja dubinske analize planirano je da Vladi FBiH izvještaj bude dostavljen do kraja septembra 2018. godine.

Kontaktirali smo i internacionalnu revizorsku kuću PwC angažovanu na dubinskom snimanju telekoma, ali smo dobili odgovor da nisu u poziciji da daju komentare.