Najčešća zarazna bolest kod životinja svakako je bruceloza koja je itekako prisutna na području TK. U 2017. godini u Tuzlanskom kantonu zabilježeni su slučajevi životinja pozitivnih na brucelozu i to na području općine Kalesija i Živinice, gdje je identifikovana po jedna krava, na području grada Tuzla identifikovana je pojava bruceloze kod ovaca, i na području općine Živinice kod 20 koza i jednog stada. Kako kažu iz Veterinarskog zavoda TK, broj nije velik, ali situacija je ipak alarmantna, jer se ova bolest brzo širi, a posljedice mogu biti itekako opasne.
„Ono što je posebno značajno jeste da je sve veći broj općina u kojima se bruceloza pojavljuje, u odnosu na broj ispitanih krvi taj broj nije velik, međutim alarmantno je to da pored malih preživara koji su do sada bili uglavnom zaraženi sve više imamo zaraženih goveda i drugih prijemčivih životinja. Povećan je broj oboljelih ljudi na brucelozu“ – kazala nam je mr.sc. Iva Lamešić, rukovodilac labaratorije JU Veterinarski zavod TK.
Opasnost od zaraznih bolesti kod životinja, koje se mogu prenijeti na čovjeka direktnim kontaktom sa bolesne životinje, putem mesa i proizvoda od mesa zaklanih životinja, izlučevina, organskog otpada nakon klanja, vode ili okoliša, uveliko je prisutna. Povodom predstojećeg Kurban-bajrama iz Veterinarskog zavoda TK upozoravaju sve one koji imaju namjeru da upriliče tradicionalno klanje kurbana u domaćinstvima i improvizovanim uvjetima, van registrovanih klaoničkih objekata, da je neophodno obavljanje veterinarsko-zdravstvenog pregleda životinja prije klanja.
„Mi dajemo preporuke da se kupuju i kolju samo životinje koje su obilježene ušnim markicama, koje posjeduju zdravstveni karton odnosno potvrdu da su slobodni od bruceloze. Ono što naši vijernici moraju znati jeste da se bruceloza dijagnosticira putem krvi, znači za života, i da nakon klanja nije moguće pregledati meso na prisustvo bruceloze“ – istakla je Lamešić.
Preporučljivo je da se klanje radi u klaonicama, i da to obavljaju stručne osobe. Kako bi se smanjio rizik od naknadnog onečišćenja mesa, potrebno je obezbijediti čiste higijenske uslove za klanje, čist prostor, higijenski ispravnu vodu za pranje mesa, ruku, alata i pribora koji se koristi te čiste posude za odstranjivanje organa i slično. Neophodno je da se klanje životinje provede na što humaniji način, bez da se životinji nanosi nepotrebna bol i patnja, kazala je naša sagovornica, te naglasila da posebnu pažnju u ovo doba godine treba posvetiti i načinu zbrinjavanja životinjskog otpada.
„Posebnu pažnju treba posvetiti uklanjanju otpada nakon klanja jer ono može biti izvorom i zaražavanja i kontaminacije mesa, i ono što je najvažnije budući da su visoke temperature neophodno je meso što prije ohladiti na temperaturi frižidera i držati ga određeno vrijeme na hladnom režimu kako bi to meso sazriloi tek onda ga donirati ili dijeliti u skladu sa našim običajima“ – kazali su iz Veterinarskog zavoda Tuzla.
Pored svih navedenih savjeta, naša sagovornica dodala je i da treba voditi računa o ambalaži koja neće utjecati na kvalitet i zdrvastvenu ispravnost hrane.
(RtV SLON)
