Iako su početkom godine najavili skoro raspisivanje tendera za uništavanje ranije zaplijenjenih vozila, Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) BiH još nema objedinjene spiskove automobila koji treba da budu uništeni.

Inače, pojedina vozila koja čekaju na uništavanje zaplijenjena su još 2006. godine, a Savjet ministara BiH i Uprava za indirektno oporezivanje nisu ih se sve ove godine uspjeli riješiti i redovno su plaćali zakup prostora na kojem se ona čuvaju.

“Uništenje motornih vozila oduzetih pravosnažnom sudskom odlukom trenutno je u fazi objedinjavanja konačnih spiskova iz svih regionalnih ureda UIO. Konačan broj pravosnažno oduzetih auta predviđenih za uništenje iznosi 2.703”, rekli su nam u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Upravo je UIO godinama od Savjeta ministara BiH tražila dozvolu da uđu u posao uništavanja vozila, međutim Savjet ministara to je opstruisao uvijek tražeći dodatne informacije, a u jednom trenutku ni u Upravnom odboru UIO nije bilo saglasnosti kako riješiti to pitanje.

“Rok za uništenje vozila nije preciziran, ali se preduzimaju mjere za što hitnije rješavanje ovog problema. UIO će raspisati tendersku proceduru u skladu sa zakonskim propisima, gdje će vozila biti izložena prodaji u staro željezo, od čega se očekuje i dodatan prihod”, rekli su nam u UIO, dodajući da nemaju procjenu o vrijednosti tih vozila, jer bi to mogla procijeniti samo neka stručna osoba iz te oblasti, a UIO nema novac da angažuje nekoga takvog.

Podsjećanja radi, problem vozila koja su oduzeta, a koja se nalaze po skladištima širom BiH, UIO je djelimično naslijedila još od carinskih uprava entiteta, između ostalih tu su i ona koja je MUP Republike Srpske oduzeo u akciji “Falsifikat” još 2014. godine. Tada je oduzeto nekoliko stotina auta, koja i danas propadaju po skladištima koje Uprava za indirektno oporezivanje iznajmljuje, a zakup tih prostora plaća gotovo 90.000 godišnje.

Kako su pojasnili u UIO, osnovni razlog za njihovo uništavanje je taj što ne ispunjavaju uslove za prodaju i što su bila starija od sedam godina, tako da nisu mogla biti uvezena u BiH, kako je bilo predviđeno u to vrijeme. Nakon toga na snagu su stupili zakonski propisi po kojima je bilo obavezno da vozila moraju proći homologaciju, što ona naravno nisu ispunjavala.

“Vozila su iz razdoblja od 2000. godine pa do danas, s tim da su neka ušla u BiH prije više godina, ali je prekršaj otkriven tek naknadno”.

(RTV Slon/Nezavisne novine)