– U državama regiona Zapadnog Balkana zabilježen je ekonomski rast, prevashodno zbog povećane javne potrošnje. Ipak, u nekim zemljama se bilježi nizak stepen otvaranja novih radnih mjesta, ocjena je ekonomista svjetske banke, javlja Anadolu Agency (AA).

Najnoviji Redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan „Viši, ali krhki rast“, koji je danas predstavljen u Podgorici, procjenjuje da će rast na zapadnom Balkanu u 2018. iznositi 3,5 odsto, a da će države ostvariti stope rasta između 2,5 i 4 odsto.

Iako je zaposlenost porasla u pet od šest zemalja regije, 91.400 otvorenih novih radnih mjesta između jula 2017. i jula 2018. je znatno manje u odnosu na 214.000 godinu ranije. Najveći broj novih radnih mjesta se otvara u industriji i uslužnim sektorima.

Linda Van Gelder iz Svjetske banke, kazala je da je u cijeloj regiji rast podržan javnim investicijama i potrošnjom.

“Zemlje koje su imale brže povećanje investicija, zabilježile su i brži rast. Iako su ne ciljana socijalna davanja i plate u javnom sektoru imali pozitivan uticaj na rast u kratkoročnom periodu, oni povećavaju fiskalne osjetljivosti. Povećanje privatnih investicija i izvoza predstavlja održiviji način rasta“, kazala je Gleder.

U većini zemalja zapadnog Balkana, velik javni dug, koji i dalje raste, je praćen fiskalnim i vanjskim disbalansom, što izglede čini osjetljivim na povećanje troškova finansiranja, ako bi došlo do pooštravanja uslova na finansijskim tržištima.
Izvještaj takođe navodi potrebu za većom ekonomskom integracijom u cilju promocije većeg, održivog rasta i podsticanja otvaranja radnih mjesta. Potrebna je veća integracija između zemalja zapadnog Balkana usmjerena na trgovinu, investicije, mobilnost i digitalnu integraciju, da bi se ubrzao rast, prevazišla ograničenja malih i fragmentisanih nacionalnih tržišta i osigurala dugoročna ekonomska stabilnost.

Za 2018. godinu, najveći ekonomski rast je procijenjen za Albaniju i Kosovo, na nivou od četiri odsto, za Crnu Goru 3,8 odsto, za Srbiju 3,5 odsto, BiH 3,2 odsto, a za Makedoniju 2,5 odsto.

Mark Šilfbauer, ekonomista Svjetske banke, govoreći o Crnoj Gori, istakao je da je ekonomski rast u Crnoj Gori, veći od očekivanog.

„Ali još uvijek ostaju fiskalne neuravnoteženosti i ostaje visok javni dug. Ekonomski rast je procijenjen na prosjeku od 3,8 odsto. Ovo je mnogo veći rast od onoga što smo prije šest mjeseci predvidjeli. I dalje postoji dosta prostora za unaprjeđenje stranih ulaganja u Crnoj Gori. Strane direktne investicije su u Crnoj Gori konkretisane na turizam, energetiku i nekretnine i čine 80 odsto ukupnih investicija“, kazao je Šilfbauer.