Povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, izgradnja desetina energetskih objekata, ulaganje u prenosnu mrežu te održivost rudnika i modernizacija proizvodnje, samo su neki od ciljeva Okvirne energetske strategije BiH do 2035. godine, koja je nedavno usvojena u Savjetu ministara BiH.
Prema jednom, najoptimističnijem scenariju, do 2035. godine u više od 70 elektroenergetskih objekata moglo bi biti uloženo između 8,6 i 10,5 milijardi eura, međutim i sami pisci strategije se slažu da je to nerealno i da bi kapitalne investicije mogle biti duplo manje. Ipak, kako je navedeno u samom dokumentu, koji je nedavno objavljen u “Službenom glasniku BiH”, investicije u elektroenergetske objekte zavisiće, prije svega, od cijena električne energije na berzi, koje su posljednjih godina veoma niske.
“Potrebno je opreznije donositi odluke o pokretanju velikih kapitalnih investicija, koje bi sasvim sigurno dovele do snažnijeg suficita, ali bi stvorile dugoročni rizik niže konkurentnosti sistema. Niske veleprodajne cijene struje na berzama u regiji predstavljaju rizik za budućnost, a snažniji rast tih cijena stvorio bi nešto povoljniju klimu za investicije”, navodi se u strategiji, iz koje se može zaključiti i to da smo među najlošijima u Evropi kada je u pitanju produktivnost rudnika.
Najniža produktivnost u zemljama EU iznosi 194 posto više u odnosu na produktivnost rudnika Federacija, dok je vrijednost produktivnosti EU čak sedam puta veća nego u FBiH. U Republici Srpskoj situacija je malo bolja, ali je daleko od evropskih standarda.
Ono što je gotovo sigurno, jeste da će zbog podsticaja za ulaganja u obnovljive izvore energije samo po tom osnovu cijena električne energije u BiH do 2035. godine porasti najmanje 13 posto.
“Kako bi se stimulisala proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora, u budućnosti je za očekivati povećanje naknade za obnovljive izvore energije, koja se plaća po kWh potrošene električne energije”, navodi se u dokumentu.
Ono što je sigurno, jeste da do 2035. godine BiH nema planova iskorištavanja nuklearne energije, ali će intenzivno raditi na tome da ne zavisi od samo jednog dobavljača gasa.
Predviđanja su da će globalna potražnja za primarnom energijom do 2040. godine porasti 24 posto u odnosu na 2015. godinu. U kontekstu same strukture potražnje očigledan je trend smanjenja nafte i uglja, koji će sa 60 posto učešća u 2015. pasti na 52 posto u 2040. godini.
RTV Slon/Nezavisne novine
