Facebook, kojeg je Mark Zuckerberg stvorio u februaru 2004. godine u studentskoj spavaonici u Harvardu, slavi 15. godišnjicu dominirajući društvenim medija i sa 2,3 milijarde korisnika, ali se suočava i sa sve glasnijim pitanjima o njegovoj ulozi u oblikovanju javnog mnijenja, zloupotrebi privatnih podataka i monopolističkom ponašanju.Mark Zuckerberg želi da zaboravite da kompanija Facebook postoji – odnosno da ponovo ispiše historiju kako bi ušutkao svoje kritičare, napisala je Laurence Dodds za britanski The Telegraph, osvrnuvši se na njegov javni post od ponedjeljka, kada je Facebook slavio 15. rođendan.

Između ostalog, Dods piše da “Facebook nije samo neutralan forum za razgovore, već da njegovi algoritmi upućuju na centralizovanu kontrolu nad globalnim protokom informacija, koji su doprinijeli širenju lažnih vijesti i političkom tribalizamu, a čija pravila o golotinji su dovela do cenzure historijskih fotografija”.

Posebno ističe Zuckerbergovu rečenicu u kojoj on govori o izazovima ‘zaštite privatnosti u svijetu u kojem ljudi dijele toliko informacija’.

“Kada to pročitate, pomislili biste da ljudi jednostavno dijele svoje informacije putem Facebooka bez prestanka i da je veliki izazov Facebooka da im pomogne da to urade pažljivo. Također biste mislili da su problemi Facebooka u vezi s privatnošću dio velike promjene u društvenim navikama, a ne rezultat njihove politike”.

Telegraph prenosi da Facebook nije isključen iz odluka ljudi o tome šta i kako da podijele – “mnogim suptilnim i nedodirljivim metodama iskušava i nagovara ljude da mu daju više podataka. Ponekad podatke uzima i bez pitanja”.

Dodds u komentaru za Telegraph ističe kako je “Zuckerberg slobodno izabrao da prikupi lične podatke metodama koje su izazvale bijes regulatora. Slobodno je odlučio da svoju kompaniju ubaci u političke razgovore širom svijeta i tako ih oblikuje – da bi zaradio novac. Slobodno je izabrao, ili je unajmio ljude koji su slobodno izabrali da ponekad bude manje transparentan u javnosti o tome koje podatke Facebook prikuplja i kako ih koristi. Zuckerberg je možda zaboravio da je on, i multinacionalna korporacija Facebook, napravila te izbore, i da je mogao izabrati drugačije. Ali, sumnjam da njegovi kritičari to zaboravljaju”.

Mašina za novac s ogromnim utjecajem

Siva Vaidhyanathan, profesorica medijskih studija na Univerzitetu Virdžinije, je u svom osvrtu na 15-tu godišnjicu postojanja Facebooka, za britanski The Guardian napisala kako ljudi, kada razmišljaju o ovoj društvnoj mreži, trebaju razmotriti brojeve: 2,3 milijarde korisnika piše na više od 100 jezika; gotovo 17 milijardi dolara ostvarenih prihoda samo u četvrtom kvartalu 2018. godine, a gotovo 59 milijardi dolara prihoda za cijelu 2018.; Tržišna vrijednost u januaru ove godine iznosi 484 milijarde dolara.

I Guardian se osvrće na Zuckerbergov post na Facebooku, posebno na dio u kojem on naglašava da ova “uzbudljiva” era, u kojoj Facebook i internet općenito doprinose slabljenju dominacije “velikih hijerarhijskih institucije” – vlada, masovnih medija, univerziteta i religijskih organizacija – ljudima daje novu moć da razgovaraju jedni s drugima i da se organizuju u grupe.

“Shvatate da vodite jednu od onih nevjerovatnih institucija, zar ne? Vaša kompanija je domaćin ‘mreže ljudi’, ali oni su u interakciji s vašim uslovima, kojima upravljaju vaša pravila i algoritmi. Vaša kompanija takođe zapošljava moćne lobiste, penzionisane političare i bivše novinare koji sprovode vašu volju u Vašingtonu, Briselu, Nju Delhiju, Braziliji, Kanberi, Otavi, Dablinu i Londonu. Vaše osoblje aktivno je pomoglo nacionalističkim vođama kao što su Donald Trump, Narendra Modi i Rodrigo Duterte da preuzmu vlast”, napisala je Vaidjanatan.

Ona smatra da “mreže ljudi” nisu zamijenile “tradicionalne hijerarhije”, jer “pitajte mreže ljudi koji bježe iz zapadnog Mijanmara u izbjegličke kampove u Bangladešu jer su “tradicionalne hijerarhije” – Mijanmarska budistička klerisija i vojna hunta – proglasile kampanju genocida protiv njih, koristeći mogućnosti Facebooka za koje tvrdite da su oslobodile svijet”.

Na kraju, Vaidjanatan ističe kako je struktura i funkcija Facebooka antiteza ideologiji interneta. “Internet je otvoren, konfigurativan, distributivan i baziran na otvorenom kodu. Facebook nije ništa slično”, prenosi Guardian.

Nezakonita integracija

Facebook planira uvezati Instagram, WhatsApp i Facebook Messenger pod jedinstvenu tehničku infrastrukturu, čime osigurava svoju monopolsku moć, piše The New York Times.

U rubrici ‘Mišljenja’, Sally Hubbard navodi kako je Mark Zuckerberg najavio da će integrisane aplikacije šifrovati da bi zaštitio korisnike od hakera, ali da nije poznato ko će zaštititi korisnike od Facebooka, te da je možda vrijeme za reakciju Federalne komisije za trgovinu (FTC) – američke agencije koja je zadužena za sprovođenje antimonopolskih zakona i zaštitu potrošača od nepoštenih poslovnih praksi.

“Ali, FTC. je predugo gledao u drugom pravcu, ne uspijevajući da sprovede svoj vlastiti dekret iz 2011.godine prema kojem je Facebooku naređeno da prestane obmanjivati korisnike tvrdnjama o privatnosti. FTC je također dozvolio Facebooku da ‘proguta’ svaku kompaniju koja bi se mogla takmičiti protiv nje, uključujući Instagram i WhatsApp”, navodi list.

Ako se ne zaustavi, integracija će cementirati moć Facebooka, odnosno omogućiti mu da špijunira korisnike na nove načine. A to spajanje je nezakonito, jer prema tzv. Klejtonovom protumonopolskom zakonu (Clayton Act) omogućuje spajanja i akvizicije gdje efekat “može bitno smanjiti konkurenciju, ili stremiti stvaranju monopola”, napisala je Sally Hubbard, bivša pomoćnica državnog tužioca u Antimonopolskom birou (Antitrust Bureau) Državnog pravobranitelja u New Yorku i urednica u Capitol Forumu, gdje pokriva tehnologiju i monopolizaciju.

Ona navodi kako bi “bilo kakve buduće Facebook akvizicije trebalo strogo kontrolisati – zbog historije kompanije koja je obmanjivala korisnike. Kongres također treba da usvoji zakone kojim će se odbaciti pogrešno vođeni slučajevi koji su neutralizovali sprovođenje protumonopolskih zakona, i usvojiti snažan zakon o privatnosti. Tek tada ćemo možda biti zaštićeni od Facebooka”, prenosi New York Times. (KLIX)

MC