Majčino mlijeko koje je izdajano pomoću pumpice možda nije toliko dobro kao mlijeko koje dolazi direktno iz majčine dojke, ukazuje nova studija.

Istraživači su otkrili da je mlijeko koje su žene izdajale pomoću pumpice imalo potencijalno više loših bakterija i manje korisnih hranjivih materija u odnosu na mlijeko žena koje su hranile svoju djecu direktno iz dojke.

Ova studija je najnoviji korak u istraživanju šta zapravo određuje sastav bakterija u majčinom mlijeku i koji su potencijalni efekti na zdravlje beba.

“Do prije deset godina pretpostavljano je da je majčino mlijeko sterilno”, objasnila je jedna od autorica studije Meghan Azad.

Međutim, ljudsko tijelo je prepuno bakterija i drugih mikroba, a istraživanje počinje da rasvjetljava kako ti mikroorganizmi, posebno oni u crijevima, utječu na tjelesne procese i rizike od nastanka bolesti.

Neke od tih studija su se fokusirale na majčino mlijeko, smatrajući da ono zapravo sadrži obilje bakterija. No, ovo ostavlja mnoga pitanja bez odgovora, uključujući i ona odakle dolaze te bakterije i koji faktori čine mlijeko jedne žene različitim od mlijeka one druge.

Jedna od teorija jeste da bakterije “migriraju” iz majčinog intestinalnog trakta u mlijeko, rekla je Azad. Međutim, ona nije isključila ni druge faktore kao što je to u prvom redu ispumpavanje mlijeka pomoću specijaliziranih pumpi.

Naime, istraživači su analizirali uzorke mlijeka skoro 400 majki nekoliko mjeseci nakon poroda. Među uzorcima je pronađena velika varijacija u mikrobnoj ravnoteži, dodala je Azad.

Jedan od faktora koji je dosljedno bio povezan s tim mikrobnim sastavom bio je način hranjenja, tj. da li su majke hranile svoje bebe samo iz dojke ili su koristile ispumpano mlijeko.

Izdajano mlijeko je uglavnom imalo više različitih bakterijskih porodica koje ponekad mogu izazvati infekcije, kao što su to Stenotrophomonas i Pseudomonadaceae. S druge strane, mlijeko majki koje su hranile svoje bebe direktno iz dojke imalo je veću raznolikost u dobrim bakterijama, što se generalno smatra dobrim pokazateljem.

Međutim, još uvijek nije jasno da li način hranjenja utječe na ravnotežu bakterija u crijevima beba ili, konačno, njihovo zdravlje ili razvoj, kazala je Azad.

Prethodna istraživanja, ukazala je ona, pokazala su da su crijevni mikrobi važni u razvoju imunološkog sistema dojenčadi, a “poremećaji” u tim bakterijama u ranom životu povezani su s većim rizikom od alergija i astme.

Nalazi su objavljeni 13. februara u časopisu Cell Host & Microbe, prenosi Health24.

DK