Zastarjele termocentrale na ugalj, njih šesnaest koje su još u pogonu u većini država zapadnog Balkana, svojim štetnim emisijama godišnje uzrokuju oko 3000 slučajeva prerane smrti i 8000 slučajeva bronhitisa kod djece te kao posljedicu imaju ukupne zdravstvene i ekonomske troškove između 6,1 i 11,5 milijardi eura u regiji, ali i na širem području Evrope, prema ovih dana objavljenoj studiji.Studiju su u saradnji sa stručnjacima pripremile organizacije Savez za zdravlje i okoliš (HEAL), Sandbag, Greenpeace, Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor banaka srednje i istočne Evrope te Agora Energiewende, a recenzirale su je organizacije iz država zapadnog Balkana.
Spomenuto je istraživanje pokazalo da EU snosi većinu zdravstvenih troškova koji nastaju onečišćenjem zraka iz zastarjelih termocentrala na Balkanu, dok se zdravstveni troškovi država u kojima elektrane djeluju iz tog naslova procjenjuju na između 1,9 i 3,6 milijardi eura, prenijela je Slovenska tiskovna agencija STA.
Prema rezultatima studije, samo termocentrala Ugljevik u BiH u zrak izbaci više sumpornog dioksida nego sve njemačke termocentrale zajedno.
Termoelektrane u BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, na Kosovu i u Srbiji, zemljama koje nisu članice EU, ali su dio njene Energetske zajednice, ispuštaju goleme količine polutanata u zrak, a osim u tim državama izazivaju ekološki, zdravstveno i ekonomski štetne posljedice i u Rumuniji, Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.
Dio takvog onečišćenja zrakom dopre i do Poljske, Njemačke, Češke, Austrije, pa i Slovenije, u kojoj od posljedica takvog zagađenja godišnje prijevremeno umre 29 ljudi.
Većina termocentrala na Balkanu je stara, neučinkovita i ispod evropskih standarda.
O tome svjedoči i podatak da je 2016. godine 16 termocentrala na Balkanu, snage 8 gigavata, u zrak ispustilo istu količinu sumpornog dioksida kao i 250 termocentrala u EU, ukupne snage 156 gigavata, a imale su i vrlo zabrinjavajuće emisije lebdećih čestica (aerosola) i dušikovog dioksida.
Među najvećim onečišćivačima zraka u Evropi su, između ostalog, termocentrale u Srbiji – Kostolac A i B, Nikola Tesla A i B, te Kolubara A, zatim Ugljevik, Kakanj, Tuzla i Gacko u BiH, Bitola u Makedoniji, te Kosovo B na Kosovu, no i u EU-u je nekoliko kritičnih zastarjelih termocentrala, poput poljskih centrala Balchatow i Adamow, bugarske termocentrale Maritsa East 2 i rumunjske termocentrale Mintia, prenosi Hina. (KLIX)
MC
