Tuzlanski kanton suočava se sa još jednim problemom, koji će ukoliko ne bude riješen, odbiti investitore i onemogućiti ulaganja u infrastrukturu na ovom području.
Direktor Direkcije regionalnih cesta Tuzlankog kantona okupio je po drugi put nadležene iz kantona kako bi razgovarali o problematici s kojom se sada suočava ova institucija i kanton, a radi se o nepostojanju projektne dokumentacije za određeni dio puteva. Za dokumentacijom prvenstveno ”starih” puteva tragali su po arhivima širom zemlje, no, bezuspješno. Moglo bi se reći, ona jednostavno ne postoji, što dovodi do zaključka da su ”davno izgrađeni putevi” nelegalni.
”Nismo mogli pronaći određenu dokumentaciju koja bi pratila putnu infrastrukturu, od Saveznog arhiva bivše Jugoslavije, Arhiva BiH do tuzlanskog Arhiva gdje bi trebala biti dokumentacija. I zaista, ne postoji projektna dokumentacija, urbanistička i građevinska”, navodi Agan Delibajrić, direktor Direkcije regionalnih cesta TK.
Odlučili su krupnim koracima putem Komisije koju čine stručnjaci iz Direkcije, te ministarstava prostornog uređenja, kao i saobraćaja pronaći rješenje za legalizaciju tih puteva. Prvi korak bi se trebao odnositi na izradu baze podataka o putnoj komunikaciji unutar kantona, što je preduslov za apliciranje na bilo kakve međunarodne fondove i samim tim povlačenje sredstava za gradnju ili rekonstrukciju puteva. Pokušat će iskoristiti trenutna zakonska rješenja u TK kako bi se krenulo u postupak legalizacije puteva.
”Mi nemamo ni za jednu dionicu puta projekat za 20-30 kilometara napravljen. Pokušavamo da nam neko dade unaprijed na osnovu izvedbenog stanja, na osnovu postojeće infrastrukture, dokumenat da je to legalno, legitimno, kako bi mogli da radimo”, ističe Delibajrić.
Ministar trgovine, turizma i saobraćaja TK u tehničkom mandatu Mirsad Gluhić kaže da bez dokumentacije nije moguće povlačiti sredstava različitih fondova. Pojasnio je da se putevi i ceste tretiraju kao objekti.
”Da bi jedan objekat bio legalan on treba da ima i upotrebnu i građevinsku dozvolu i projekat i sve što je potrebno, da budem jasan, mora se imati kompletna dokumentacija”, riječi su Gluhića.
U cjelokupnom procesu bit će potrebna saradnja i koordinacija ministarstava i Vlade, Direkcije, kao i lokalnih zajednica. Do sada ona nije bila na zadovoljavajućem nivou, što potvrđuje primjer Općine Kalesija a odnosi se na put Kalesija-Sapna.
”Imamo Općinu Kalesija koja nikada nam nije izdala ni urbanističku, ni građevinsku ni upotrebnu dozvolu, a dužna je. Ja sam se kao direktor obraćao dva puta i nikada mi nisu odgovorili na to pitanje. Pokušavamo da to riješimo sada sa Ministarstvom prostornog uređenja”, navodi Delibajrić.
Drugo rješenje za legalizaciju puteva u TK je izmjena zakonske regulative na federalnom nivou. Komisija i nadležni u kantonu složni su da je to najefikasnije rješenje, ali istovremeno najsporije, zbog čega su se odlučili krenuti samoinicijativno rješavati ovaj problem samo na području kantona. Kad nova zakonska rješenja u Federaciji BiH stupe na snagu, kantonalne propise uskladit će sa federalnim, poručeno je. (RTV SLON)
MC