Hrvatska ekonomija je prošle godine potonula dublje nego ikada u svojoj mirnodopskoj historiji, a od udarca koji je zadala koronakriza naši susjedi će se oporavljati godinama.
Pokazuju to u petak objavljene prve procjene državne statistike, prema kojima je pad privredne aktivnosti u Hrvatskoj lani iznosio 8,4 posto u odnosu na godinu ranije. Taj je pad veći čak i od onog u 2009. godini, kada je Hrvatska na početku prošle recesije, zabilježila strmoglavi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 7,4 posto.
Hrvatska je jedan od najvećih evropskih gubitnika krize koju je izazvala pandemija koronavirusa. Podaci eurostatističara pokazuju da je pad BDP-a u EU lani iznosio 6,4 posto, što je osjetno manje nego u Hrvatskoj, piše Index.hr.
Podaci o BDP-u na razini cijele prošle godine za članice EU uglavnom još nisu dostupni, no već sada je sasvim izvjesno da će se Hrvatska i na toj listi loše plasirati, na što, uostalom, upućuju i prognoze međunarodnih institucija.
Ni podaci o ekonomskim kretanjima u zadnjem lanjskom kvartalu ne ulijevaju optimizam. Hrvatski je BDP u četvrtom tromjesečju prošle godine, u dijelu koji su proveli u ograničenom lockdownu, pao za sedam posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Ako se te brojke desezoniraju, onda je pad bio i nešto veći – 7,1 posto na godišnjoj razini.
To je, prema dostupnim podacima Eurostata, treća po veličini stopa pada BDP-a u EU u posljednjem lanjskom kvartalu i najveća među novim članicama EU. Naime, veći pad privredne aktivnosti od Hrvatske, među članicama koje su objavile podatke, imale su samo Španija, 9,1 posto, i Austrija, 7,8 posto, dok je BDP na razini EU u tom razdoblju potonuo 4,8 posto.
