U tišini crkvenih zvona i bez slavljenja svetih misa katolička Crkva i vjernici obilježavaju Veliki petak. Riječ je o spomendanu muke i smrti Isusa Krista, jednom o najsvetijih dana kršćanstva.

Vjernici se diljem svijeta prisjećaju Isusove osude, muke na križu te na koncu same smrti kao preduvjeta velike pobjede nedjeljnog uskrsnuća, okosnice cijele kršćanske vjere. Veliki petak je, inače, jedini dan u godini kada se u crkvama ne slave sveta misna otajstva, zbog spomena Isusove žrtve. Crkva naučava kako je Isus, kao sin Božji, Ocu prinio sama sebe kao otkupninu za sve ljude na zemlji.

Ove će godine zbog korona krize i posebnih epidemioloških mjera u većini mjesta izostati tradicionalna masovna okupljanja na obredu križnoga puta. U normalnim uvjetima vjernici se obično okupljaju oko 15 sati, kada se vjeruje da je vrijeme Isusove smrti na križu, te mole Križni put. U crkvama se na Veliki petak, umjesto mise, čitaju ulomci iz Staroga i Novog zavjeta te pjeva Muka po Ivanu. Iza toga slijedi štovanje Križa te nakon toga ljubljenje Križa.

Na Veliki petak zapovjedni je post i nemrs. Svi katolički vjernici na Veliki petak od 18 do 60 godina poste, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se taj dan ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.