Kako se broj vakcinisanih i onih koji su preboljeli koronavirus u svijetu povećeva, sve je češće pitanje je li moguće izgraditi trajni imunitet na koronavirus? Jedinstven odgovor ne postoji. Stručnjaci su podijeljeni i oprezni.
Istraživanja pokazuju da se imunitet vremenom pojačava. Većina onih koji su preboljeli COVID-19 zaštićeni su bar šest mjeseci od ponovne zaraze, ali starija populacija skolnija je ponovnim infekcijama.
“Mislim da se o kolektivnom imunitetu daleko više govorilo u početku pandemije. Međutim, kako saznajemo sve više podataka o samoj panedmiji i samom virusu, možda se manje govori o kolektivnom imunitetu, nego istraživači više govore o vraćanju u možda neko normalno stanje”, kaže prof. dr. med. sc. Nijaz Tihić, mikrobiolog.
“Ja sam imun”, rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. Kazao je da bi svoju publiku izljubio. Na svu sreću, nije to učinio, jer stručnjaci kažu da nije baš sve jednostavno.
“Mlađa populacija se više kreće, ostvaruje više kontakata nego starija populacija. Starija populacija ima dosta slabiji imunitet tako da kada se COVID udruži sa tim, teže je, ima više reporkusija i veća je smrtnost”, objašnjava prim. dr. Ednan Drljević, infektolog.
U svijetu je dato više od 2,38 milijardi doza vakcina za COVID-19. Tihić podsjeća kako se vakcina uvodila jer se željela se zaustaviti panedmija: “Ali primarni cilj nije bio da zaustavimo širenje ako budemo vakcinisani. U svakoj studiji se prvenstveno spominje da mi jesmo zaštićeni od težih oblika bolesti, ali da nismo 100% zaštićeni od ponovne infekcije nekim sojem virusa”.
Iz laboratorija svjetskih stručnjaka na osnovu dvije studije kažu da ćelije koje zadržavaju memoriju na virus opstaju u koštanoj srži, te da mogu izbaciti antitijela u svakom trenutku. Druga studija otkriva da ove tzv. memorijske B-ćelije nastavljaju sazrijevati i jačati najmanje 12 mjeseci nakon početne infekcije. Ove ćelije pojačane vakinisanjem toliko su snažne da sprečavaju čak i nove sojeve virusa.
federalna.ba
