Prijedlozi zakona o doprinosima i porezu na dohodak koje je pripremila Vlada Federacije BiH izazvali su brojne rasprave u javnosti, kao i niz suprotstavljenih mišljenja, no iz Vlade su poručili kako navedeni zakoni jasno vode rasterećenju rada, piše Večernji list BiH.
Iznosi
U kontekstu prijedloga Zakona o doprinosima ističu kako su ciljevi donošenja smanjenje stopa, jačanje financijske discipline u ovoj oblasti, smanjenje “sive ekonomije” i stimuliranje zapošljavanja, proširenje osnovice i povećanja obuhvata obračuna doprinosa, harmonizacija osnovica za obračun doprinosa, kao i pojednostavljenje obračuna doprinosa. U obrazloženju prijedloga Zakona o doprinosima navodi se kako su trenutačne stope propisane važećim Zakonom o doprinosima iznimno visoke, a obuhvat primanja na koja se obračunavaju i plaćaju doprinosi iznimno mali, što se navodi i u komentarima Svjetske banke i MMF-a.
Važeći zakon propisuje da obveza za plaćanje doprinosa i podnošenje izvješća Poreznoj upravi nastaje u trenutku isplate plaće, što ima za posljedicu da Porezna uprava, objašnjavaju iz Vlade, ne raspolaže podacima o stvarnim obvezama po ovoj osnovi niti može pravodobno poduzeti aktivnosti radi njihove naplate. Novo zakonsko rješenje donosi smanjenje zbrojne stope doprinosa za 9% – sa sadašnje stope od 41,5% na 32,5%. Uvidom u prijedlog Zakona o doprinosima vidljivo je kako su definirane tri već poznate vrste doprinosa – doprinosi za obavezno mirovinsko i invalidsko osiguranje, doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje te doprinosi za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti.
Iz osnovice, na teret obveznika doprinosa, stopa za obavezno mirovinsko i invalidsko osiguranje je 17,50%, doprinos za zdravstveno osiguranje iz osnovice obračunava se po stopi 13,50%, dok se doprinos za obavezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti obračunava po stopi 1,50% – dakle, ukupna stopa doprinosa iznosila bi 32,5 posto. Iste ove stope primjenjuju se i za osiguranike po osnovi samostalnog rada. Ovim zakonom obuhvaćeni su doprinosi za sva obavezna osiguranja, a do sada su, podsjećaju iz Vlade, Zakonom o doprinosima bili obuhvaćeni samo osiguranici iz osnove radnog odnosa. U dosadašnjem zakonskom rješenju stanje je bilo sljedeće; postoji udio u doprinosima koji plaća zaposleni, a koji iznosi 17% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 12,5% za zdravstveno osiguranje i 1,5% u slučaju nezaposlenosti te udio koji plaća poslodavac, a koji iznosi 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje, 4% za zdravstveno osiguranje i 0,50% za osiguranje u slučaju nezaposlenosti.
Dosadašnje zakonsko rješenje tako je imalo ukupnu stopu oba udjela od 41,5 posto. U kontekstu osnovice za obračun doprinosa, ista je plaća, odnosno primanje od nesamostalnog rada, oporezivo porezom na dohodak.
Nominalna stopa
U osnovicu bi se uključile i naknade plaće, naknada za topli obrok, naknada za prevoz na posao i s posla te naknada za regres. S druge pak strane, prijedlog Zakona o porezu na dohodak također izaziva mnogo pozornosti, a predlagači navode kako bi se njime povećao iznos neoporezivog dijela dohotka sa sadašnjeg 300 KM na 800 KM na mjesečnoj razini. -Iako se stopa poreza na dohodak povećava s 10% na 13%, porezno rasterećenje obuhvatit će sve radnike čije su plaće do 1400 KM, a koji čine oko 85% od ukupnog broja poreznih obveznika – ističu iz Vlade. To objašnjavaju na sljedeći način – iako nominalna stopa iznosi 13%, efektivna stopa poreza na dohodak bi se kretala od 0 do 13%, ovisno o visini primanja, tako da ona na primanju od, npr., 1000 konvertibilnih maraka iznosi 2,32%, na primanju od 1407 konvertibilnih maraka 5,06%, a na primanju od 2507 KM 8,35%.•
