Premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković, sa saradnicima, u ponedjeljak, 13. decembra, stiže u službenu posjetu Bosni i Hercegovini, saznaje portal Radiosarajevo.ba od izvora u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

Domaćin predsjedniku Vlade Republike Hrvatske, kako saznajemo, bit će predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija. Upravo je on s Plenkovićem razgovarao početkom ovog mjeseca na marginama Samita Centralnoevropske inicijative u Budvi.

Bilo je riječi o ekonomskoj i političkoj saradnji BiH i Hrvatske. Tegeltija i Plenković su tom prilikom konstatirali da su odnosi dviju zemalja veoma dobri, ali i da postoji značajan prostor za unapređenje u oblastima od obostranog interesa, prije svega u oblasti ekonomske saradnje.

Sagovornici su tom prilikom razmijenili mišljenja i o trenutnoj političkoj situaciji u BiH te o statusu razgovora o izbornoj reformi u BiH, gdje je istaknuto da je veoma važno da se postigne rješenje prihvatljivo za sve strane u BiH.

Inače, posjeta proeuropskog premijera Plenkovića dolazi u trenutku oštre retorike predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prema Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu pitanja genocida u Srebrenici, na što je oštro reagirala i javnost u Republici Hrvatskoj.

Plenkovićevu posjetu se u tom smislu može doživjeti kao izraz odgovornih nastojanja da se narušeni odnosi dvije prijateljske zemlje popravljaju, što je državnički pristup premijera našeg zapadnog susjeda s kojim dijelimo granicu dugu hiljadu kilometara, te ga, svakako, treba pozdraviti.

Plenković je u posjetu Sarajevu bio u oktobru 2016., te u ljeto 2017. godine, kada su upućene značajne poruke, ali su se kasniji politički događaji ispriječili na putu potrebnog značajnijeg jačanja odnosa Sarajeva i Zagreba.

U kontekstu nastojanja Plenkovića da otopli odnose dvije zemlje valja imati na umu i posjetu reisu-l-uleme dr. Huseina ef. Kavazovića Zagrebu.

U Banskim dvorima ga je 24. septembra poglavara IZBiH ugostio je upravo predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Mada je riječ o vjerskom velikodostojniku, a ne predstavniku države BiH, sigurno je da se pozicija Islamske zajednice i njezinog vjerskog lidera prepoznaju i poštuju i u regiji. U svakom slučaju i ovakav nastup, ma kako će ga se komentirati, pomogao je unekoliko spuštanju tenzija.

“Vidimo da se Hrvatska razvija u jednom dobrom pravcu kada su u pitanju te manjine. Razgovor je bio vrlo iscrpan i dobar. Sastanak je trajao skoro sat vremena. Zahvalili smo premijeru na onome što Hrvatska Vlada čini prema muslimanima u Hrvatskoj. Ovdje je dostignut veliki stepen vjerskih sloboda i ono što uživaju Bošnjaci, dakle muslimani, ali i drugi”, rekao je tada reisu-l-ulema Kavazović.

Kavazović je i tom prilikom pohvalio premijera Plenkovića da su njegove izjave vrlo umjerene, one koje pozivaju na mir, na izgradnju jednog povjerenja među narodima u BiH.

“Premijer je nedvosmisleno ponovio da Hrvatska podržava BiH, njenu cjelovitost, suverenitet i da se on nada da će se ovo što imamo riješiti na najbolji način”, izjavio je reis Kavazović nakon sastanka.

Reis Kavazović se tom prilikom posjetio i zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića.

 Susretu je prisustvovao zagrebački muftija, akademik dr. Aziz ef. Hasanović, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Safet Softić, predsjednik Sabora Islamske zajednice u Hrvatskoj dr. Mirza Šabić, direktor Uprave za vanjske poslove Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Razim Čolić, te prečasni Marko Kovač, biskupski vikar za pastoral.