Broj zaraženih u Bosni i Hercegovini trenutno je u opadanju, ali nije vrijeme za opuštanje. Virus ne možemo ignorisati iako se, istina, ponašamo kao da nije prisutan u našoj zemlji. Dok Evropa uvodi nove, restriktivnije mjere, pa čak i zabranjuje javni doček Nove godine, kod nas je otkazan jedino u Sarajevu.
Prethodnih nekoliko godina Sarajevo je bilo centar regije za novogodišnju noć. Nastupi mnogih regionalnih zvijezda privlačili su građane, ali i turiste. No, ove godine opet bez javnog dočeka. Odlučilo je tako Gradsko vijeće Sarajeva. Razlog je opet pandemija, a novac planiran za javni doček bit će presumjeren oboljeloj djeci. Za razliku od glavnog grada, građani i posjetioci Banje Luke, Mostara, Bihaća kao i drugih bh. gradova neće ostati uskraćeni za javni dočeka novogodišnje noći.
“Iako je još uvijek pandemijska godina, jedni smo od gradova koji su se odlučili da idu u organizaciju ovakvih dešavanja. Imamo gradova u okolini koji su otkazali novogodišnje dočeke. Mi nismo bili za tu opciju i idemo smjelo u organizaciju upravo zbog zbližavanja, zbog svih ljudi koji dolaze u naš grad i zbog toga što mi jesmo turističko mjesto. Ove godine opet imamo muzički program od 17. decembra pa sve do Nove godine. Tu je puno lokalnih bendova i uvjeren sam kada krene zabava u petak da neće stati do Nove godine”, kaže Armin Amidžić, direktor Turističke zajednice Grada Bihaća.
“Centralni događaj je proslava na otvorenom novogodišnje tri noći 31. decembra, 1. i 2. jaunara s popularnim umjetnicima. Prema našim saznanjima, sarađujemo s hotelima i apartmanskim smještajima, popunjenost u Banjoj Luci za cijeli decembar je preko 80%, a za novogodišnju noć očekuje se maksimalna popunjenost smještajnih kapaciteta”, navodi Branka Branković, portparol Turističke organizacije Grada Banja Luka.
Dok mnogi bh. gradovi planiraju proslavu novogodišnje noći, u Evropi su na snazi stroge mjere i zatvaranja. Iako novi soj koronavirusa još nije stigao u našu zemlju jeste u susjedstvo. Prema posljednjim informacijama, omikron se širi u više od 90 država i izaziva strah kod građana.
“Možemo reći da je situacija u BiH u ovome trenutku stabilna u odnosu na susjedne zemlje. Međutim, to ne znači da je dobra i da nemamo virusa i da nema značajnog prenosa. Nalazimo se između trećeg i četvrtog stupnja prenosa po kriterijima SZO i puno je ozbiljnije stanje nego kad se gleda na ulicama. Ljudi su se, izgleda, vratili normalnom životu, što nije baš dobro, ali s druge strane ih shvatam jer ovo jako dugo traje”, kaže Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva FBiH.
Uporedo, traje mnogo toga. Uz mnogobrojna poskupljenja i ona najavljena, i uz svakodnevnu političku retoriku i tenzije između bh. lidera, upitno je da li građani imaju razloga za slavlje. Svjedočimo najvećoj političkoj krizi u našoj zemlji. I konstanti, besparici, zaduženju i sve lošijem životnom standardu. Ovu ispraćamo s manje nade, a ulazimo u godinu viših cijena.
federalna.ba