Prošla godina, zbog nestašice meda, ocijenjena je najgorom u posljednjih 50 godina. Neki problemi domaćih proizvođača meda su riješeni, za neke postoji volja za rješenje, ali nedostatak zakonske regulative, ogromne količine lažnog meda na tržištu, ali i administrativne prepreke, još brinu pčelare. Stoga traže rješenja.
Značajnija podrška federalnih i kantonalnih institucija, ali i lokalnih zajednica, u zaštiti domaće proizvodnje, je imperativ, poručuju iz Saveza pčelara FBiH.
“Mi u ukupnoj proizvodnji hrane učestvujemo sa 2.5 do 2.7 %, u FBiH. To znači da je proizvedena vrijednost oko 40 miliona godišnje. To je značajna cifra i tu imamo prostora, ali toliko i uvozimo”, kazao je Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.
Upozoreno je i na povećane količine meda sumnjivog porijekla na tržištu, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, što treba da alarmira inspekcijske službe, navode upućeni.
“U zadnjim godinama imamo sve manji i manji procenat neispravnog meda na domaćem bh. tržištu”, kazao je Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane;.
Kako bi se zaštitili domaći proizvođači, ali i potrošači, neophodno je donošenje Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda.
“Cilj Pravilnika je taj da mi za potrebe ocjenjivača dobijemo sertifikovae i obučene senzorne analitičare”, pojasnio je Asim Duraković, predsjednik Radne grupe o izradi Pravilnika.
Radi unapređenja položaja domaćih pčelara, za ovu godinu su planirani i veći novčani podsticaji.
“Pa smo u sinergiji sa Federalnim ministarstvom i udruženjima poljoprivrednika i dva federalna poljoprivredna zavoda, učinili vrlo snažan pritisak da se podsticaju podignu sa 68 miliona, koliko su bili do prije dvije-tri godine, do najmanje 101 milion, koliko će biti u ovoj godini”, kazao je Ahmed Džubur, Odbor za poljoprivredu PDPFBiH.
U zavisnosti od kantona, pčelari su iznijeli i primjedbe u vidu administrativnih prepreka s kojima se susreću prilikom konkurisanja za podsticaje.
“Da bi ostvarili podsticaj moramo tri puta kao pčelari deklarisati, prvo jednim obrazcem plan proizvodnje, za narednu godinu i reći koliko imamo košnica. Onda naredne godine opet moramo evidentirati svoje gazdinstvo i reći koliko imamo košnica”, kazao je Munib Huseinagić, Savez pčelara ZDK.
“U HNK pčelari koji apliciraju za federalni podsticaj, ne mogu aplicirati za kantonalni. Time su isključeni svi veći pčelari, odnosno oni imaju 100 i više košnica”, kazao je Selim Herić, Pčelarsko društvo “Roj-Konjic”.
Ipak, dosta toga je i unaprijeđeno, smatra resorni ministar.
“Podaci govore da smo u 2019. imali 275 korisnika novčane podrške u iznosu od oko 350 hiljada KM, dok smo u prošloj godini imali blizu 1.700 korisnika podrške u iznosu od 830 hiljada KM. Ukupna podrška koju su ostvarili pčelari sa nivoa Federacije je od oko milion i 300 hiljada KM”, kazao je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede FBiH.
Med se, sve više, traži kao lijek, a njegova česta nestašica nerijetko utiče na cijenu i do 50 KM po kilogramu. Pored klimatskih promjena, ograničavajući faktor razvoja pčelarstva je i borba protiv zaraznih bolesti, upozorili su, između ostalog, pčelari Federacije.
(RTVTK/AKTA.BA)
