Za razliku od političara koji su mahom podržali inicijativu o smanjenju poreza na dodatnu vrijednost (PDV) na osnovne životne namirnice kako bi se ublažio rast cijena i očuvao standard stanovništva, ekonomisti upozoravaju da od toga neće biti ništa i da to nije adekvatna mjera u sadašnjoj situaciji, jer niko ne garantuje da će smanjenjem PDV-a doći i do smanjenja cijena.

“Smanjenje PDV-a odnosno uvođenje diferencirane stope se kroz sistem privremenog finansiranja sigurno ne može uraditi. To podrazumijeva sprovođenje procedure nabavke, zatim izmjene u informacionom sistemu koji prati sistem PDV-a, a nakon toga potrebna je i kvalitetna obuka kadrova, poreskih službenika i puno stvari bi se moralo mijenjati – od PDV prijava preko obrazaca itd.”, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO. 

On ističe da je UIO potrebno najmanje šest mjeseci, pod uslovom da ima budžet za to, da se prilagodi novim stopama PDV-a te da u uslovim kada nema budžeta i kada se finansiraju samo osnovni troškovi o tome ne treba ni razmišljati. 

Ono što je zanimljivo jeste da su u proceduri trenutno izmjene Zakona o PDV-u u kojima nema govora o smanjenju ili diferenciranoj stopi. Trenutno je prednacrt Zakona o PDV-u u proceduri konsultacija, nakon čega će se o njemu u nacrtu razgovarati na sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje.  U slučaju da UO UIO prihvati nacrt tog zakona, on ide u dalju proceduru prema Savjetu ministara BiH i Ministarstvu finansija i trezora BiH, koje ga dostavlja parlamentu BiH. 

Ekonomski stručnjaci naglašavaju da je reakcija vlasti na gotovo svakodnevna poskupljenja neminovna i da se stvari, pogotovo danas, kada svi na neki način traže izlaz, ne mogu gurati pod tepih jer će eskalirati u mnogo većem obliku i dovesti do mnogo većih problema. 

Admir Čavalić, ekonomista, smatra da je inicijativa o smanjenju PDV-a populistička i predizborna, a i da je moguća – u sadašnjim političkim i ekonomskim okolnostima povlači brojna pitanja za sobom, jer nije dokazano, a postoje istraživanja da u slučaju smanjenja PDV-a na određene proizvode dolazi i do smanjenja cijena tih proizvoda. 

“Reagovati odmah se može na način da se smanje akcize na naftu i naftne derivate i to se može uraditi u kratkom roku, može se takođe i kroz robne rezerve i interventne nabavke uraditi nešto, kao i kroz ukidanje određenih barijera pri uvozu robe, prije svega repromaterijala za lokalnu privredu. To su reakcije koje su moguće odmah”, rekao je Čavalić za “Nezavisne novine”. 

On smatra da nije loš ni koncept “novca iz helikoptera”, odnosno da se građanima jednostavno podijeli novac, mada je pitanje, kako kaže, da li je to moguće u BiH i odakle novac za tako nešto. Kako naglašava, rješenje nije zaduženje i dijeljenje novca, tako da je pitanje da li vlasti u BiH uopšte imaju tu opciju. 

U Bosni i Hercegovini sve glasniji su oni koji smatraju da je možda i najbolja mjera upravo podijeliti novac građanima, posebno ugroženim kategorijama. Ako se uzme u obzir da su prihodi od indirektnih poreza u 2021. godini iznosili 8,4 mlijarde KM i da su za 1,2 milijarde KM veći nego 2020. godine, jasno je da novca u budžetima ima i da bi ga, kao u slučaju Srbije, na određeni način trebalo vratiti građanima. 

“Ne znam da li BiH uopšte može bilo šta uraditi. Monetarnu politiku nemamo i ne znam kako uopšte možemo reagovati na poskupljenja i inflaciju. Jedino što možemo jeste da povećamo efikasnost cijelog sistema i produktivnost. Treba nam manji javni sektor, manje politike u svemu i kvalitetno pravosuđe, a mi smo toliko mali da na inflaciju ne možemo reagovati nikako”, rekao je za “Nezavisne novine” Marko Đogo, profesor Ekonomskog fakulteta.