O pravima žena najviše se govori na Međunarodni dan žena. Nakon toga, priča utihne, ali borba se nastavlja. U toj borbi sigurno će pomoći projekt koji je oživio pet značajnih žena iz bh. historije. Priču posebnom čine djevojčice koje su se našle u ulozi slavnih bh. umjetnica, liječnica, balerina.
Projekt koji sve više privlači pažnju oživio je likove pet žena koje su ostavile neizbrisiv traga u bh. društvu. Knjiga Žene BiH je poslužila kao inspiracija umjetnicama za podsjećanje kako su žene kroz historiju rušile tabue. No, ni danas stvari u nekim oblastima nisu mnogo bolje – historijski važnim ženama našeg društva ne pridaje se dovoljan značaj. Posebno je to bilo iskušenje za djevojčice koje su glumile njihove likove.
“Bilo je nevjerovatno čuti iz dječije perspektive kako je to njima jedan daleki, daleki svijet gdje žene nisu imale toliku slobodu koliku danas imaju, a, zapravo, kada pogledamo – to uopće nije toliko daleko”, ističe fotografkinja Aida Redžepagić.
Pet djevojčica bilo je u ulozi pet značajnih žena iz historije bh. društva. Upravo zahvaljujući njima projekt nosi epitet originalnosti. Neke su same izabrale šta će biti
Fatma je glumila Staku Skenderovu: “Ona je bila žena koja je osnovala prvu u BiH školu za djevojčice. Djevojčice se nisu mogle školovati, išli su samo muškarci u školu, što ja mislim da nije fer”.
“Mica Todorović je puno putovala oko svijeta. Bilo je to zanimljivo jer prije žene nisu same putovale. Umjetnici su najčešće bili muškarci, a Mica Todorović je bila žena”, priča Asja.
I u ovom novijem periodu, u vrijeme modernizacije, bh. društvo teži patrijarhalnosti. Na svom primjeru osjetila je to i jedna od glavnih akterki ovog projekta.
“Kad sam rekla ljudima da sam studirala stajling i da se bavim stilizmom – to još nije bilo toliko znano, na ovom području gdje mi živimo – morala sam puno puta da objasnim šta je to, koji je moj posao. Tu sam dosta osjetila taj seksizam u profesionalnom svijetu, pri nekim poslovnim sastancima”, kaže Gordana Gasha Miladinović.
Neke promjene su se desile, navodi Redžepagić, ali je neminovno da nastavimo pričati i ohrabrivati žene: “Kada otvorite svoj novčanik – nemate ni jednu novčanicu na kojoj je žena, ni dan-danas, u 2022. godini”.
Ipak, zahvaljujući ženama, kako našim sagovornicma, tako onima iz naše bogate historije, koje nisu posustale u svojim namjerama, formiran je današnji, nešto bolji položaj žena u društvu. No, ne treba zaboraviti primjer jedne od pet žena – Ševale Iblizović, čijoj su majci odbijali prodati namirnice, jer je bilo skandalozno da ona kao jedina djevojčica ide u školu. Okolnosti su se promijenile, ali borba, očito, i dalje traje. Za neka druga i modernija prava.
federalna.ba
