Po preliminarnim podacima Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH, godišnji prinos pšenice u BiH iznosi 278.711 tona, dok su godišnje potrebe za pšenicom veće od 550.000 tona.
Stoga je, kako ističu iz Komore za Fenu, Bosna i Hercegovina ovisna o uvozu, gdje gotovo kompletan uvoz dolazi sa tri susjedna tržišta – Mađarska, Srbija i Hrvatska.
Vrijednost ukupnog uvoza pšenice, te brašna od pšenice u devet mjeseci 2022. iznosila je 167,2 miliona KM, što je za 58,6 posto više od uvoza u istom periodu 2021., kada je iznosio 105,4 miliona KM.
Međutim, posmatrajući uvoz količinski u devet mjeseci 2022. primjetno je gotovo neznatno povećanje od 0,9 posto, što dovodi do zaključka da je količinski robna razmjena gotovo na istom nivou, te da se samo radi o povećanju prosječne uvozne cijene.
Prema podacima VTK, u devet mjeseci 2022. uvezeno je 208.000 tona pšenice u vrijednosti 140,8 miliona KM, dok je pšeničnog brašna uvezeno 32.100 tona u vrijednosti 26,4 miliona KM.
Vodeća tržišta sa kojih je BiH uvozla pšenicu u devet mjeseci 2022. su: Mađarska sa 83.100 tona u vrijednosti 42,7 miliona KM, Srbija sa 75.300 tona u vrijednosti 36,3 miliona KM i Hrvatska sa 49.300 tona u vrijednosti 29,7 miliona KM.
Kada se govori o uvozu pšeničnog brašna, najveće količine BiH uvozi iz Srbije, pa je u devet mjeseci 2022. uvezeno 25.100 tona u vrijednosti 19,8 miliona KM, te iz Hrvatske 5.100 tona u vrijednosti 4,7 miliona KM.
