Pad cijene energenata, smanjeni izgledi od recesije i odlučnost ESB-a u borbi s inflacijom rezultirali su snažnim oporavkom eura u odnosu na dolar koji je u septembru prošle godine pao znatno ispod pariteta s američkom valutom, na 0,95.
U posljednja tri i po mjeseca evropska valuta je ojačala za više od 13 posto, na nivo od oko 1,08 dolara za euro. Istovremeno, dolar je pao deset posto u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, nakon što je u septembru dosegao 20-godišnji maksimum.
Prošlogodišnjem jačanju dolara najviše je pogodovala politika američke centralne banke koja je dizala referentne kamatne stope znatno brže od ostalih zemalja, što je privuklo ulagače u tu zemlju.
Istovremeno, skok cijene energije nakon ruske agresije na Ukrajinu zaprijetio je privrednim previranjima u Evropi, smanjujući privlačnost eura. Međutim, oba ta trenda počela su se mijenjati.
Usporavanje inflacije u SAD-u utjecalo je i na očekivani tempo rasta kamatnih stopa. Unatoč i dalje prisutnom velikom oprezu zvaničnika centralnih banaka i analitičara, tržišta sada očekuju da će američke Federalne rezerve početi snižavati kamatne stope u drugoj polovini godine. KLIX
