Stručnjaci ističu kako metropola od 16 miliona stanovnika treba biti spremna za neizbježni jak zemljotres.
Turska metropola Istanbul trebao bi se početi pripremati za snažni potres, koji se svaki čas može desiti, te mobilizirati sve dostupne resurse kako bi životi bili spašeni i smanjene ekonomske posljedice, smatraju stručnjaci.
Više od 31.000 osoba je poginulo, a oko 80.000 ih je povrijeđeno u potresima magnitude 7,8 i 7,6 stepeni koji su se desili u prošli ponedjeljak sa središtem u Kahramanmarasu.
Tenzija na liniji će izazvati potres
Strašna nesreća dovela je do pitanja pripremljenosti Istanbula na potrese, grada koji je prijestolnica poslovanja i turizma, doma za 16 miliona ljudi. Naučnici smatraju kako metropoli prijeti skori jaki potres – možda i višestruki.
Sukru Erson, profesor geologije na Tehničkom univerzitetu Yildiz, kaže kako historijski podaci potresa iz prošlosti ukazuju kako je novi na liniji rasjeda ispod Mramornog mora blizu. “Znamo koliko se Sjevernoanadolska linija rasjeda kreće svake godine, kretanje linije će dovesti do tenzija na liniji što će izazvati potres“, izjavio je on i dodao kako je nemoguće znati kada će se tačno potres desiti.
Huseyin Alan, predsjednik Komore geoloških inženjera, slaže se s ovim mišljenjem: “Potres magnitude 7,0 stepeni ili jači bi uskoro trebao pogoditi Istanbul, sudeći po podacima koje imamo.“
“Linija rasjeda ispod Mramornog mora ima kapacitet stvaranja dva potresa od 7,0 stepeni u jednoj godini. To smo vidjeli u potresima u Kocaeliju i Duzceu 1999. godine, kao i u drugima koji su pogodili regiju u prošlosti“, dodao je.
Najvažniji projekt za grad i državu
Potres od 7,6 stepeni pogodio je zapadni dio turske regije na Mramornom moru u augustu 1999. godine i usmrtio oko 7.500 ljudi. Drugi zemljotres je pogodio obližnji Duzce novembra iste godine i usmrtio 845 osoba.
Turska se nalazi u regiji s nekoliko tektonskih ploča, a potresi se prije dešavaju duž linija dodirivanja ploča. Sjevernoanadolska linija rasjeda dijeli euroazijsku i anadolsku ploču te prolazi kroz Mramorno more, južno od Istanbula.
Na Istanbul otpada 30,4 posto turskog bruto domaćeg proizvoda iz 2021. godine, pokazuju zvanični podaci, što ga čini središtem ekonomske aktivnosti države. Metropola je dom i najbitnijih državnih pogona, a njihova šteta bi jako pogodila industrijski sektor Turske u slučaju jakog potresa.
Ersoy smatra kako jača seizmička aktivnost, koja može pogoditi Istanbul i ostatak države, treba biti na vrhu važnosti za vlasti.
Ojačati ključnu infrastrukturu
Sa druge strane, Alan govori kako Istanbul treba napraviti detaljni plan djelovanja u slučaju potresa, a ključna infrastruktura treba biti ojačana u sklopu priprema državnih ureda, bolnica, vojnih baza i vatrogasaca kako bi bili svi spremni u slučaju vanrednog stanja.
“Prilikom potresa na jugoistoku Turske mnoge državne zgrade su srušene, uključujući bolnice i jedinice za vanredno stanje“, rekao je Alan, dodajući kako zbog toga ta uporišta nisu mogla ispravno reagirati.
“Vidjeli smo šta se zbiva kada je zračna, cestovna i željeznička infrastruktura potresima oštećena. Onda pomoć ne može doći dovoljno brzo”, prenosi Al – Jazeera.