EU bi narednih dana i sedmica trebalo da donese odluku o povećanju broja vojnika EUFOR-a u BiH, saznaju “Nezavisne”.
Međutim, nijedna od zvaničnih institucija ili izvora koji su upoznati sa situacijom nije želio da da komentar u kojem obimu bi pojačanje bilo i da li je tačno da bi većina novopridošlih trupa bila raspoređena u Brčko distrikt.
I novinar Ivica Puljić, dopisnik Al Jazeere iz Vašingtona, prije nekoliko dana na Twitteru je najavio takvu mogućnost.
“Iz američkih izvora saznajem da su SAD, preko Stejt departmenta, uputile zahtjev EU da pošalje pojačanje snagama EUFOR-a u BiH odmah nakon izjava Milorada Dodika o otcjepljenju RS. EU bi trebalo da reagira u idućih nekoliko dana”, napisao je on.
Iako nam niko nije želio ni potvrditi ni demantovati ove informacije, one se uklapaju u ono što smo pisali proteklih mjeseci, da na Zapadu postoji zabrinutost da bi se bezbjednosna situacija u BiH mogla pogoršati, i to ne samo zbog Milorada Dodika, predsjednika RS, nego i zbog namjere SDA da ni po koju cijenu ne odustane od učešća u vlasti, kao i pozivanja na oružje od strane pojedinih vjerskih lidera bliskih strukturama SDA. Osim toga, Zapad je zabrinut da bi u novembru Rusija mogla uskratiti mandat EUFOR-u, što bi praktično značilo da bi se vojne snage EU morale povući iz BiH u roku od sedam dana.
Ono što saznajemo je da SAD i EU žele da nađu pravni način da se ne ugrozi bezbjednost BiH i nađe osnov da vojno prisustvo Zapada ostane na duži period. O tome je, kako saznajemo, bilo govora i na američkoj turneji Zukana Heleza, novog ministra odbrane BiH, koji je jedan od ministara u novoj strukturi Savjeta ministara, u skladu s očekivanjima administracije SAD. Iako nismo uspjeli dobiti potvrdu, može se očekivati da bi bilo koja dugoročna promjena vojnog prisustva Zapada u BiH bila moguća samo uz formalan zahtjev institucija BiH, gdje Ministarstvo odbrane BiH igra važnu ulogu, ali u tom slučaju ne može se zaobići ni Predsjedništvo BiH. S tim u vezi, značajna je Dodikova poruka prošle sedmice da će institucije RS zamrznuti svoju saradnju s predstavnicima NATO-a i bezbjednosnih struktura u BiH.
Kratkoročno, EUFOR može dovesti nova pojačanja u BiH jer mu to i postojeća rezolucija omogućava. Iako se u rezoluciji, koja je produžena prošlog novembra, ne spominje broj vojnika koji EUFOR može imati, nedavno nam je pojašnjeno da se u BiH trenutno nalazi 1.100 trupa, što znači da je moguće teoretski dovesti još barem 2.500 vojnika.
Dovođenje dodatnog kontingenta EUFOR-a omogućava mehanizam Rezervne snage van zemlje. Na stranici EUFOR-a je pojašnjeno da se nove snage mogu dovesti u veoma kratkom roku u slučaju potrebe.
“Ove snage bazirane su u Evropi i mogu biti angažovane u kratkom periodu da povećaju broj trupa EUFOR-a u slučaju da dođe do prijetnje za sigurno okruženje. Taj mehanizam omogućava da EUFOR ima kapacitet za brzu intervenciju kako bi podržao agencije za sprovođenje zakona u BiH kako bi očuvale sigurno i bezbjedno okruženje”, navedeno je u ovoj informaciji. Inače, ovo nije prvi put da se mogući angažman EUFOR-a dovodi u vezu s policijskim agencijama u BiH, iako to nije primaran zadatak ove vojne misije.
Savjet EU, kada je posljednji put raspravljao o EUFOR-u, zaključio je da podržava mandat EUFOR-a i misiju “Althea”.
“Savjet duboko žali zbog produžene političke krize u zemlji i osuđuje blokadu državnih institucija. Savjet urgira na sve političke lidere da se odreknu provokativne retorike podjela i akcija, uključujući i dovođenja u pitanje teritorijalnog integriteta BiH”, istaknuto je, uz napomenu da bi lideri trebalo da rade na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta EU.
Inače, EUFOR trenutno čini 21 zemlja, uključujući Albaniju, Austriju, Bugarsku, Čile, Češku, Francusku, Grčku, Mađarsku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Poljsku, Portugal, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Slovačku, Sloveniju, Španiju, Švajcarsku i Tursku. Od prošle godine EUFOR čine i njemački pripadnici, koji su prije desetak godina napustili misiju, ali su odlučili da se ponovo vrate.
