Novo zakonsko rješenje u Kantonu Sarajevo predviđa veće kazne za prosjačenje, koje se kreću od 400 do 1.200 maraka.

Prosjačenje u BiH je i dalje jedan od najunosnijih “poslova” i najaktuelnijih problema koji je vrlo teško nadgledati i kažnjavati, a kamoli iskorijeniti. Problem prosjačenja u našoj zemlji traje godinama.

Građani tvrde da nigdje u Evropi nema toliko prosjaka kao u našoj zemlji, posebno u jeku turističke sezone jer, logično, tad je i najbolja “zarada”.

ZAKON O PREKRŠAJIMA

Iako je prosjačenje regulisano zakonom u oba bh. entiteta i novčano je kažnjivo, broj prosjaka se ne smanjuje. Policija ih skloni sa ulice ili napiše kaznu koju oni nekad plate i samo nastave po starom. Praktično se tu sva priča završava.

No, u ministarstvima unutrašnjih poslova ističu da je problem sistemske prirode i da samo građani Bosne i Hercegovine mogu smanjiti broj prosjaka, ali i sistemska zakonska regulativa. Mostar je zbog velike posjećenosti ljeti najviše na meti prosjaka koji dolaze iz svih dijelova BiH, ali i iz zemalja regije. Iz MUP-a HNK-a kažu da se stalno bave ovim problemom.

U našem gradu prosjaci djeluju organizirano i to su većinom maloljetne osobe. Uglavnom, ordiniraju starom jezgrom grada, Franjevačkom ulicom i ostalim frekventnim mjestima, obično su ispred vjerskih objekata i na raskrsnicama. Nema odakle ih nema. Uglavnom, nerijetko uz prosjačenje ide i džeparenje, stoga u jeku turističke sezone uvodimo patrole na mopedima i biciklima kako bi se brže kretali i nadgledali situaciju, kaže za Oslobođenje Ljudevit Marić, glasnogovornik MUP-a HNK-a, i dodaje da policija uradi svoj dio posla, te ono što je u zakonskim okvirima i tu prestaju njihove ovlasti.

– Inspektori, ukoliko privedu maloljetne osobe zbog prosjačenja, odmah uključuju socijalne službe i socijalne radnike. Znači, mi svoj dio posla uradimo. E, onda dolazi do problema, jer socijalne službe nekad nemaju gdje da smjeste tu djecu koja prosjače. Ponavljam, to se treba rješavati sistemski i u okviru zakona, mišljenja je on.

I glasnogovornica MUP-a KS-a Mersiha Novalić, također, ističe da prosjačenje treba sistemski riješiti, te da policija čini sve ono što je u njenoj moći i nadležnosti, jer i na sarajevskim ulicama ima mnogo prosjaka.

– Naše patrole, ali i kolege u civilu, stalno su prisutne na sarajevskim ulicama, posebno u jeku turističke sezone kad sve vrvi turistima. Mi radimo ono što je u našoj nadležnosti – kažnjavamo prosjačenje, sklanjamo prosjake sa ulice… U maju i junu imamo 397 izdatih prekršaja za prosjačenje, što je 206 manje u odnosu na isti period prošle godine ili 34 posto manje, ističe Novalić.

NAJOSJETLJIVIJE KATEGORIJE

Kako je istakla Aldina Ahmić iz MUP-a ZDK-a, Zakon o javnom redu i miru ZDK-a je precizno definirao ovu pojavu.

 Utvrđeno je da prekršaj javnog reda i mira čini svaka osoba koja prosjači ili se odaje skitnji, koja navodi na prosjačenje maloljetno ili duševno bolesno ili lice zaostalog duševnog razvoja, pojašnjava Ahmić i obrazlaže da ljudi nekad prosjače iz potrebe, ali da je vrlo često to organizovano.

Tokom javne rasprave nastojat ćemo da dopremo do svakog građanina i približimo stvarnu situaciju puta novca koji udjeljuju kao milostinju, kaže Katica

I naravno, čim je organizovano, znači prosjačenje je tu već unosan biznis i riječ je o trgovini ljudima, što zahtijeva sistemsko rješavanje, jer su ugrožene najosjetljivije kategorije – žene i djeca.

”Policijski službenici, u skladu sa važećim zakonskim propisima, pristupaju prema licima koja prosjače ili navode na prosjačenje, ali u većini slučajeva djelujemo preventivno”, naglašava Ahmić, te dodaje da se ništa ne postiže “kažnjavanjem lica koje prosi da bi kupilo hljeb”.

Prema njenim riječima, policija je tu da rješava posljedice, a ne uzroke prosjačenja. Stoga, kako kaže, i trebaju sistemska rješenja da bi se riješili uzroci. A za to sistemsko rješenje se već izvjesno vrijeme zalaže i ministar unutrašnjih poslova KS-a Admir Katica. Naime, Vlada KS-a utvrdila je Nacrt zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, a ovim nacrtom predviđen je i efikasniji obračun s organiziranim kriminalom koji je u vezi s prosjačenjem.

TRGOVINA LJUDIMA

– Prema dosadašnjem zakonu, propisana kazna za prosjačenje bila je od 300 do 900 KM. Nove odredbe propisuju kaznu od 400 do 1.200 KM. Istom kaznom će se kažnjavati i prosjak i onaj koji daje milostinju. Slovenija je riješila problem prosjačenja, jer se ono potiče davanjem novca prosjacima. Kada se građani upoznaju s tim da će biti sankcionirani nakon što daju novac prosjaku, smatra se da će se broj navedenog prekršaja drastično smanjiti, kaže ministar i dodaje da uporedo s tim sve instance moraju da pojačaju borbu protiv trgovine ljudima.

– Važno je da se ojača svijest o karakteru, stepenu i prisustvu oblika kriminala koji se zove trgovina ljudima, ističe Katica.

OSLOBODJENJE.BA