Samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski – lani su imala veći broj rođene djece od broja preminulih, a hrvatsko stanovništvo se lani smanjilo za nešto više od 11.000 ljudi, piše u subotu Jutarnji list.
Državni zavod za statistiku i službeno RH je potvrdio da se lani rodilo najmanje djece u zadnjih 100 godina. Lani se rodilo 33.883 djece, gotovo 3000 manje nego 2021. godine, dok je istovremeno umrlo 56.979 osoba. Prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara.
Niti jedna županija nije imala veći broj rođenih nego preminulih, a u čak sedam županija broj umrlih bio je najmanje dvostruko veći od broja rođenih. Najgori su pokazatelji za Ličko-senjsku županiju, najstariju županiju, u kojoj je u 2022. vitalni indeks bio 40, što znači da je na svakih 100 umrlih osoba rođeno samo 40 djece.
Da bi prirodni prirast bio pozitivan, vitalni indeks mora biti veći od 100. Takav indeks nema ni jedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks iznosio 71.
Među županijama s indeksom manjim od 50, što znači da je umrlih bilo barem dvostruko više od rođenih, nalazi se i Primorsko-goranska županija, u kojoj je lani rođeno 1891 dijete, a umrlo je čak 4077 ljudi. Županijski centar, grad Rijeka, ima još lošije pokazatelje: broj umrlih gotovo je trostruko veći od broja rođenih.
Među velikim gradovima na vrhu je Zagreb, s vitalnim indeksom 77, a slijede Split i Osijek, u kojima je vitalni indeks tek nešto viši od 50.
Među gradovima i općinama jedini se u pozitivi drže sateliti velikih gradova. Grad rekorder je Dugo Selo, u kojem je broj rođenih 20 posto veći od broja umrlih (vitalni indeks 120), a slijedi Solin s 15 posto većim brojem rođenih.
Na drugom su kraju ljestvice Hrvatska Kostajnica i Senj, u kojima je na svakih 100 umrlih osoba rođeno manje od 20 djece. Slično je i među općinama: pozitivan prirast od većih općina imale su Podstrana blizu Splita, Viškovo uz Rijeku te Župa dubrovačka, dok su na drugom kraju rang-liste Majur, Žumberak i Ervenik, općine u kojima je rođeno po jedno dijete, dok je umrlih bilo više od 20.
Ukupan pad broja stanovnika djelomično je ublažen pojačanim useljavanjem. Lani su, nakon niza godina, imali pozitivan migracijski saldo te se uselilo oko 11.700 više ljudi nego što se iselilo. Kako je prirodni prirast bio negativan za oko 23.000, hrvatsko stanovništvo se lani smanjilo za nešto više od 11.000, kaže Ivan Čipin s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, a prenosi novinarka Jutarnjeg lista Kristina Turčin. N1
