Utorak, 5 Novembra, 2024

Godišnjica Oluje u Prijedoru: Progres u zabijanju prsta u oko žrtvama

Ovog četvrtka predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, kako je najavljeno, dolazi u dvodnevnu posjetu Republici Srpskoj kako bi zajedno sa vrhom ovoga bh. entiteta prisustvovao Savjetu za saradnju Srbije i RS-a. Vučić će i u Prijedor na obilježavanje Dana sjećanja na stradale Srbe u operaciji Oluja.

Od 2014. godine Srbija i predstavnici manjeg bh. entiteta obilježavaju godišnjicu Oluje. Do sad su, ako izuzmemo most na Rači kao međuteritoriju, obilježavanja bila u Srbiji u mjestima sa velikim brojem izbjeglih Srba.

„Mi vidimo jedan progres u zabijanju prsta u oko žrtvama i stvaranju novog koncepta koji će da iznjedri nove sukobe jer je Prijedor najgore mjesto gdje je mogao da dođe na ideju – da tamo organizuje obilježavanje žrtava Oluje. Time se obesmišljavaju žrtve Oluje – neminovno je da će neka druga strana, koja mora da prokomentariše takav gest srpskog rukovodstva, da stavi akcenat na ono što su radili na početku 1992. godine u samom Prijedoru“, upozorava Zoran Vuletić, iz Građanskog demokratskog foruma.

Marko Milosavljević, iz Inicijative mladih za ljudska prava, smatra da je strah osnovan strah: „Ovim se pokazuje da je vrijednost ovih komemoracija smrt – da se smt veliča, umjesto što se poštuje život i ono što su ljudi postigli. Isključivo se vide kao brojevi u etnonacionalističkom ključu. Na taj način je opravdan strah i kod Prijedorčana i kod ljudi koji su Krajišnici, koji žele da ožale svoje najmilije“.

Predsjednik i ministri u Vladi Srbije dolaze i na zajedničku sjednicu dvije vlade. Činjenica da je gotovo kompletno rukovodstvo RS-a pod američkim sankcijama ništa ne znače. Nevjerovatno je da nema nikakve reakcije u javnosti, dodaje Vuletić.

Ipak, sve je to samo sporedno u odnosu naspram onoga što možemo očekivati povodom obilježavanja Oluje.

„Farsično je i u tom smislu jer u tim izrazima nedostaje institucionalno priznanje žrtava Oluje u Srbiji, nedostaje zakonska praksa koja bi ozvaničila njihovo stradanje i obeštetila ih. Ne postoji ni iskaz izvinjenja i priznanja za prisilno mobilisne ljude koji su hapšeni i gurnuti u smrt“, podsjeća Milosavljević.

S jedne strane nepriznati, a s druge zloupotrijebljeni – kao da već nije dovoljna muka biti žrtvom Oluje.

federalna.ba

VIJESTI

Najnovije vijesti