Evropska unija je državama Zapadnog Balkana je kroz Investicioni okvir za Zapadni Balkan osigurala 2,1 milijarde eura za 14 novih projekata. Iz Evropske komisije je saopćeno da se radi o petom investicionom paketu u okviru Ekonomskog i investicionog plana Evropske unije za Zapadni Balkan.
Projekti su pripremljeni u bliskoj saradnji sa partnerima na Zapadnom Balkanu i međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se ubrzala evropska perspektiva regiona.
Evropski komesar za susjedstvo i proširenje Oliver Varhelyi rekao je da se novim investicionim paketom šalje jasna poruka partnerima sa Zapadnog Balkana da je njihova budućnost u Evropskoj uniji.
“Ovi projekti će bolje povezati zemlje regiona međusobno i s EU, pomoći u dekarbonizaciji njihovih ekonomija i pružiti podršku konkurentnosti privatnog sektora u regionu”, kazao je Varhelyi.
On je pozvao partnere sa Zapadnog Balkana i međunarodne finansijske institucije da što prije pokrenu projekte kako bi građani i preduzeća mogli imati koristi od ovih investicija. U okviru najnovijeg paketa bit će investirano u 14 projekata u oblasti transporta, energetike, životne sredine, ljudskog kapitala i podrške privatnom sektoru na Zapadnom Balkanu, ukupne vrednosti 2,1 milijardu eura.
PROJEKTI U BIH
Bosna i Hercegovina, odnosno, Federacija BiH je od bespovratnih sredstava dobila 303 miliona eura za četiri značajna projekta. Radi se o dva projekta izgradnje dionica autoputa na Koridoru 5C, unapređenju sistema vodosnabdijevanja u Sarajevu i sanaciji Crpne hidroelektrane Čapljina.
Za projekat izgradnje poddionice autoceste Ozimice – Poprikuše na Koridoru 5C u okviru ovog paketa odobreni EU grant iznosi 141,4 miliona eura, a procjena ukupnog ulaganja za ovaj projekat iznosi 354,2 miliona eura. Ovim investicionim projektom bit će izgrađeno 11,9 kilometara autoceste na Koridoru 5C, od Ozimica do Poprikuša, uključujući pet tunela i devet mostova.
Slijedeći projekat koji će se finansirati u okviru ovog paketa je odjeljak autoceste na Koridoru 5C Mostar Sjever – Mostar Jug, koji će biti finansiran sa 155,9 miliona eura grant sredstava. Ukupna vrijednost projekta je 383 miliona eura. Ovim investicionim projektom bit će izgrađeno 14,2 kilometara autoceste, a prosjenjuje se da bi radovi trebali biti završeni 2026. godine.
Za projekat unapređenja sistema vodosnabdijevanja u Sarajevu od bilateralnih donatora bit će osigurano 2,6 miliona eura, a ukupna vrijednost projekta je 32,2 miliona eura. Ovim projektom nastoje se smanjiti gubici vode zamjenom ili sanacijom zastarjelih cjevovoda, crpnih stanica i bunara, čime će biti moguće unaprijediti vodosnabdijevanje i priključiti na vodovodnu mrežu oko 4.000 novih domaćinstava. Projekat ima za cilj poboljšanje efikasnosti vodosnabdijevanje šireg područja Kantona Sarajevo, a završetak radova na projektu planira je za 2025. godinu.
Sanacija Rehabilitacija Crpne akumulacijske hidroelektrane Čapljina je neophodna za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije ugljika, navodi se u materijalima EU. Projektom će se sanirati nabavka opreme za hidroelektranu Čapljina, čime će se osigurati potencija proizvodnje energije za narednih 15 godina rada. Iz najnovijeg paketa EU pomoći projekat će biti finansiran sa 3,1 milion eura grant sredstava. Ukupna vrijednost projekta 18,9 miliona eura, a njegov završetak je planiran za 2026. godinu.
Evropska unija odobrila 303 miliona eura za projekte u BiH, objašnjeno i na šta će biti utrošeni.
Program sigurnog i održivog transporta (SSTP) se realizira u zemljama Zapadnog Balkana, a ima za cilj poboljšanje sigurnosti i održivi transport na Zapadnom Balkanu, u skladu sa Zelenom agendom EU. U okviru ovog programa bit će podržane inicijative kojima se poboljšava sigurnost na cestama, izgradnja infrastrukture za korištenje alternativnih goriva te uvode pametni transportni sistemi. Ukupna vrijednost projekta je 484,8 miliona eura, a u okviru ovog paketa za njega će biti osigurano 80 miliona eura grant sredstava EU.
Program Održivi pristup finansijama za poduzetništvo – SAFE, također, će se realizirati u zemljama Zapadnog Balkana, a njime se podstiče i podržava rast lokalnih mikro preduzeća (LME) – sa posebnim fokusom na socijalna preduzeća – promovirajući pristup ovih preduzeća finansijama preko lokalnih mikrofinansijskih institucija (LMFI). Ukupna vrijednost Programa je 40,4 miliona eura, a u okviru paketa EU pomoći osigurana su grant sredstva u iznosu od 10,4 miliona eura.
Kroz Program GGF: Promoviranje zelenog kreditiranja na Zapadnom Balkanu dopunjava se već uspostavljena i operativna šema – Green for Growth Fund (GGF). Prihodi od povećanja kapitala će povećati ponudu finansiranja obnovljivih i efikasnih energetskih mjera u regionu i doprinose smanjenju potrošnje energije i emisije stakleničkih plinova među krajnjim zajmoprimcima. Ukupna vrijednost ovog dijela Programa je 231 milion eura, a u okviru ovog paketa EU podrške osigurano je 24 miliona eura grant sredstava.
Za Program Go digital in the Western Balkan čija ukupna vrijednost iznosi 177,7 miliona eura, u okviru ovog paketa pomoći osigurano je 27,6 miliona eura grant sredstava. Kroz Program će biti omogućena kombinacija specijaliziranih finansiranja i know-how za digitalizaciju, automatizaciju i povećanje konkurentnosti za mikro i mala preduzeća (MMSP)
na Zapadnom Balkanu. Finansiranje EU grantom će koristiti za podsticaje ulaganja i izgradnju kapaciteta, promovirati proaktivna ulaganja u visokoefikasne tehnologije i pomoć u finansiranju početnih troškova.
U okviru ovog paketa EU pomoći zemljama Zapadnog Balkana, u Albaniji će biti podržan projekat Zeleni transport u Tirani sa 32,1 milion eura grant sredstava. U Sjevernoj Makedoniji bit će podržani projekti Stabilizacija usjeka na brzoj cesti A2, Dionica Kriva Palanka – Straćin sa 14 miliona eura grant sredstava, Jačanje prenosne mreže u jugoistočnom regionu sa osam miliona eura granta, dok je za projekat energetske efikasnosti u javnom sektoru izdvojeno 2,2 miliona eura.
U Srbiji su grant sredstva u iznosu od 7,7 miliona eura dodijeljena projektu rehabilitacije hidroelektrane Bistrica, a za Poboljšanje energetske efikasnosti i integriranog upravljanja energijom Kampusu tehničkih fakulteta u Beogradu dodijeljeno je 21,2 miliona eura grant sredstava.
PRITISAK NA BH. ENTITET RS
U najnovijem paketu podrške EU zemljama Zapadnog Balkana sredstva nisu dobili Kosovo, Crna Gora i bosanskohercegovački entitet Republika Srpska.
Kosovo je isključeno iz raspodjele sredstava zbog sankcija koje je Evropska unija uvela Kosovu, nakon što su gradonačelnici albanske nacionalnosti ušli u zgrade četiri općine na sjeveru Kosova sa većinskim srpskim stanovništvom.
Iako nije pod zvaničnim sankcijama Evropske unije, sredstva u okviru paketa EU podrške neće dobiti ni bosanskohercegovački entitet Republika Srpska. Mnogi ovakvo postupanje EU vide kao mogući pritisak na predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, zbog destruktivnog djelovanja u BiH.
Prošle godine je Njemačka je obustavila četiri projekta u RS-u vrijedna 105 miliona eura, a radi se projektima Rehabilitacije HE Trebinje, faza IV, Rehabilitacija HE Trebinje, faza III, Vjetropark Hrgud i Upravljanje otpadnim vodama u Bosanskoj Gradišci.
Nakon novog investicionog paketa, ukupno 54 projekta podržavaju se kroz WBIF, u vrijednosti od približno osam milijardi eura, uključujući 2,3 milijarde eura u grantovima EU.
PREURANJENI I NEODGOVARAJUĆI PROJEKTI CRNE GORE
Crna Gora nema projekte koji će biti direktno finansirani iz ovog paketa EU podrške. Iz Evropske komisije su projekte koje je dostavila Crna Gora ocijenili kao preuranjene i neodgovarajuće.
„Crna Gora je predstavila investicijske projekte u oblastima energetike, okoline i transporta koje je investicioni okvir za Zapadni Balkan ocijenio kao preuranjene za finansiranje ili neprikladne za finansiranje“, kazala je glasnogovornica Evropske komisije Ana Pisonero.
