Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. novembra dvadeset i drugu godinu zaredom, u skladu sa preporukama Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation).
Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2021.-2023.. godine je Dostupnost zdravstvene zaštite, a fokus ovogodišnjeg obilježavanje je na dostupnosti edukacije o šećernoj bolesti sa sloganom Edukacijom za bolje sutra.
– Šećerna bolest ili dijabetes mellitus je hronična bolest koja nastaje kada gušterača ne proizvodi dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može djelotvorno upotrijebiti proizvedeni inzulin. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a koji omogućuje stanicama preuzimanje šećera iz krvi i njegovu preradu u energiju – poručuju stručnjaci.
Najčešći tipovi dijabetesa su Dijabetes tip 1 i tip 2. Tip 1 (ranije poznat kao inzulin-ovisni ili s obzirom na početak bolesti mladenački ili dječji dijabetes) kojeg karakterizira nedovoljna proizvodnja inzulina što zahtijeva njegovo dnevno unošenje. Uzrok ove vrste dijabetesa nije poznat i dosad nisu poznate ni mogućnosti njegove prevencije.
Dijabetes tipa 2 (ranije poznat kao inzulin-neovisni ili s obzirom na vrijeme početka bolesti – dijabetes odraslih) nastaje kao rezultat nemogućnosti djelovanja inzulina u organizmu. Dijabetes tipa 2 zahvata gotovo 90% oboljelih od dijabetesa i uglavnom je rezultat prekomjerne tjelesne težine i tjelesne neaktivnosti. Simptomi mogu biti slični simptomima dijabetesa tipa 1, ali su najčešće manje izraženi. Stoga se ova bolest često dijagnosticira tek nekoliko godina nakon samog početka, kad su već prisutne komplikacije. Iako se ovaj tip dijabetesa javlja uglavnom u odrasloj dobi, može se pojaviti i kod djece.
U svijetu od šećerne bolesti boluje 537 miliona ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 643 miliona do 2030. godine. U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 6.7 miliona ljudi, odnosno jedna osoba svakih pet sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina.
Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 posto slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim faktorima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.
Kako navode stručnjaci faktori rizika za nastanak dijabetesa tipa 2 su nedostatak fizičke aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina, nezdrava ishrana, porodična historija bolesti i visok krvni pritisak. Simptomi i znaci dijabetesa su učestalo mokrenje, povećana žeđ, nedostatak energije, gubitak tjelesne težine, zamagljen vid, usporeno zarastanje rana, te trnci u rukama i nogama.
Simptomi koji su više specifični za djecu su bol u stomaku, glavobolje i problemi u ponašanju.
Ako imate šećernu bolest važno je redovno ići na kontrole kod ljekara, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome, zbog čega ih je važno što prije otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama ljekar dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi ljekar, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika vašeg zdravstvenog stanja.
RTV Slon
