Istraživanje objavljeno u četvrtak otkriva kako bi klimatske promjene mogle umanjiti očekivani životni vijek ljudi za šest mjeseci. Ovo je još jedno mračno upozorenje na posljedice globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskom aktivnošću.
Naučnici su potvrdili kako je 2023. godina bila najtoplija otkad postoje mjerenja.
Promjene temperatura i padavine izazvane klimatskim promjenama mogle bi umanjiti prosječan ljudski životni vijek za čak šest mjeseci, kaže istraživač Amit Roy u radu objavljenom u časopisu PLOS Climate.
Roy je istraživač na univerzitetu nauke i tehnologije Shahjalal u Bangladešu, a do svojih zaključaka je došao analiziravši podatke o očekivanom životnom vijeku u 191 zemalja svijeta u razdoblju između 1940. do 2020. godine.
Kada se izuzmu drugi faktori poput BDP-a, samo godišnji porast temperature od 1 stepena Celzijusa mogao bi smanjiti očekivanu životnu dob za pet i po mjeseci, kaže Roy.
Promjene u količini kiše na koju utječu klimatske promjene na načine koji ozbiljno utječu na zdravlje, također bi mogle smanjiti očekivanu životnu dob, pokazuju podaci. Ako se izuzmu temperaturne promjene, porast ili smanjenje količine kiše moglo bi biti ili korisno ili štetno, ovisno o okolnostima, odnosno o tome jesu li promjene zabilježene na području na kojem već postoje obilne padavine ili na onom gdje vlada suša.
Ipak, kada se količina kiše uzme u obzir zajedno s temperaturnim promjenama, Roy – koji je razvio novi indeks kojim se razmatra zajednički utjecaj te dvije opcije na očekivani životni vijek – otkriva mnogo negativnije ishode pada očekivanog životnog vijeka za šest mjeseci.
Žene i stanovnici zemalja u razvoju mnogo su jače pogođeni, upozorava Roy.
Naučnici su potvrdili kako je 2023. bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja, a upozoravaju kako bi 2024. godina mogla srušiti taj rekord. Gotovo svi stručnjaci uvjereni su kako upravo ljudske aktivnosti izazivaju značajne i brze klimatske promjene kakve se na našem planetu nikada nisu događale i upozoravaju kako će, čak i uz drastične mjere kako bi se promjene ublažile, veliki dio postojećih problema trajati desetljećima.
Iako su klimatske varijacije normalni i očekivani aspekt planetarnog ekosistema, emisije stakleničkih plinova poput ugljičnog dioksida i metana poremetile su prirodne cikluse i pomogle “zarobljavanje” topline unutar planetarnog sisema. Ti porasti temperature potom izazivaju poremećaje u klimatskim strukturama poput pada kiše koji se mogu ili smanjivati, što dovodi do suša, ili povećavati, što na nekim područjima izaziva poplave.
Tačka bez povratka
Naučnici upozoravaju kako ćemo bez drastičnih i brzih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova premašiti gornje granice i doći do tačke s koje možda više neće biti povratka, kao i da se očekuje da će ekstremne vremenske prilike poput oluja, suša i niskih temperatura postati sve češće, ali i sve intenzivnije.
Iako su istraživanja dosad dokazala čitav niz negativnih utjecaja klimatskih promjena po zdravlje – uključujući potencijalno smrtonosnu vrućinu, rizik od novih smrtonosnih pandemija, porast ekstremnih vremenskih prilika i prirodnih katastrofa i porast rizika za pojedince koji pate od problema s disanjem i mentalnim zdravljem – Roy kaže kako nijedno istraživanje dosad nije jasno pokazalo vezu između vremenskih fenomena i očekivanog životnog vijeka. FORBES
