Lipa, breza, vrba, maslina, hrast, neke su od najčešćih biljnih vrsta koje uzrokuju polenske alergije. „Buđenjem“ proljeća veliki broj građana osjeća tegobe kao što su pojava otoka sluznice nosa, svrbež očiju, grla, nosa i ušiju, kihanje, vodenasta sekrecija iz nosa, pa i kašalj.
Polen u vidu zrnaca vjetrom se vrlo lako prenosi do respiratornog sistema. „Ako dospije u male dišne puteve, može izazvati i respiratorne tegobe u vidu otežanog disanja i zviždanja“, pojašnjava Indira Sejranić, specijalista za plućne bolesti Klinike za plućne bolesti UKC-a Tuzla.
Svi oni koji primijete neke od ovih simptoma trebali bi, prije svega, uraditi alergijske testove na inhalacione alergene. „Gdje se ubrizga svaki alergen inhalacioni i vidimo reakcije. Ako je pacijent alergičan, dobijemo reakciju u vidu crvenila, svrbeža i potom se daju upute kakvu terapiju da pacijent koristi“, dodaje dr. Sejranić.
Slijedeći izreku „Čovjek je sam sebi najveći prijatelj“, građani koji znaju da su alergični na polen, trebali bi poduzeti i preporučene mjere zaštite. Veća koncentracija polena u zraku je za vrijeme sunčanih i vjetrovitih dana, te u jutarnjim satima, stoga bi bilo poželjno izbjegavanje boravka na otvorenom i poduzimanje fizičkih aktivnosti, ukoliko je to moguće. „Ako nije, pacijent treba da se istušira kada se vrati kući, opere kosu pred spavanje, da ostavi svoje stvari u hodniku, da ne nosi u spavaću sobu. Ako se vozi u automobilu, da zatvori prozore, ako se vozi na biciklu da stavi sunčane naočale i masku po mogućnosti“, napominje dr. Sejranić.
S obzirom da je najveća koncentracija polena u jutarnjim satima, doktorica Sejranić savjetuje građanima da ne provjetravaju tada prostorije, nego da to učine u popodnevnim satima. Teže stanje je kod onih kojima je dijagnostikovana alergijska astma, odnosno otežano disanje i zviždanje koje izaziva astmatski napad. No, pacijenti su, dodaje Sejranić, uglavnom savladali prepreke i, uz edukaciju ljekara, naučili kako reagovati i na vrijeme djelovati, s ciljem izbjegavanja većih posljedica. Alergijske reakcije češće su kod mlađih osoba i u gradovima. U posljednje vrijeme ova pošast uzima sve više maha, a ljekari je s pravom nazivaju i „Bolest modernog doba“.
