U Tuzli je ozvaničen početak radova na uklanjanju opasnog otpada kruksa iz kruga bivših hemijskih fabrika. Ovaj otpad je nepropisno deponovan tokom osamdesetih godina prošlog vijeka, a u minulih sedamnaest godina se o ovoj lokaciji govori kao o potencijalnoj ekološkoj bombi. Lokacija na kojoj je deponovan kruks trebalо bi da bude očišćena do kraja narednog mjeseca.
U krugu nekadašnjih fabrika hlor-alkalnog kompleksa u Tuzli danas je započeto uklanjanje kruksa – opasnog otpada koji je osamdesetih godina prošlog vijeka nepropisno deponovan na ovoj lokaciji. Kruks je veoma toksičan otpad koji u sebi sadrži spojeve hlora, a za njegovo uklanjanje je prošle godine Vlada Federacije BiH izdvojila dva miliona KM.
ANELA AJŠIĆ, ministar prostornog uređenja i zaštite okoline u Vladi TK
“Mi ga tretiramo kao opasni otpad, međutim, mnoga su ovdje bila istraživanja i ispitivanja, ali nikada nismo došli do nekog detaljnog sastava tla koji se nalazi upravo na području HAK-a.”
Za uklanjanje ukopanih buradi sa kruksom, i zemljišta koje je kontaminirano, angažovan je konzorcij firmi koje bi posao trebale završiti do kraja narednog mjeseca.
NENAD LOVRIĆ, „Kemokop“, Zagreb
„Kompletna količina otpada će se izvaditi vani i nju ćemo premjestiti u vodonepropusne kade koje su predviđene tri. Jedna kada, najveća, površine 2 000 kvadrata, dubine jednog metra, je predviđena za kruks, a dok su preostale dvije manje kade predviđene za kontaminiranu zemlju od kruksa.“
Kontaminirano zemljište u krugu bivših fabrika HAK 1 i HAK 2, iako one odavno ne rade, sprečavalo je da se instaliraju novi industrijski kapaciteti i tako formira nova perpsektivna industrijska zona.
IRFAN HALILAGIĆ, premijer Tuzlanskog kantona
„Upravo iz tog razloga je veoma značajno da ovaj projekat započnemo, da ovo kontaminirano zemljište tretiramo onako kako je potrebno, u skladu sa projektom, u skladu sa strukom.“
Nakon što se ralizuje ova prva faza, odnosno kruks propisno deponuje u sigurne nepropusne kade, uradiće se detaljna analiza sastava iskopane zemlje. Ta analiza će biti određujuća za odluku da li se ovaj opasni otpad mora transportovati do jedne od za to predviđenih sigurnih lokacija na području Evrope. U tom slučaju, cijeli projekat sanacije kruksa, sigurno će zahtijevati još nekoliko miliona KM investicije.
IZVOR:BHRT / Samir Kahrovic
