Od 2000. godine, 4. februara širom Planete se obilježava Svjetski dan borbe protiv raka (World Cancer Day).
Kako navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), cilj inicijative koju je pokrenula Unija za međunarodnu kontrolu raka (Union for International Cancer Control) je podizanje svijesti, bolja informisanost i poticanje ličnih, kolektivnih i vladinih aktivnosti iz područja kontrole raka širom svijeta.
“Ujedinjeni kroz jedinstvenost”
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana borbe protiv raka je “Ujedinjeni kroz jedinstvenost”, što označava važnu promjenu prema pristupu koji stavlja ljude u centar brige o raku.
Ova inicijativa naglašava razumijevanje i adresiranje jedinstvenih potreba pojedinaca, porodica i zajednica, osiguravajući da liječenje i njega raka budu prilagođeni različitim perspektivama i iskustvima. Cilj je izgraditi inkluzivnije zdravstvene sisteme koji ne stavljaju samo akcenat na liječenje raka, već i na sveobuhvatne potrebe onih koje pogađa, bilo da su to pacijenti, njegovaoci ili šira zajednica.
Svjetski dan borbe protiv raka je od esencijalne važnosti za edukaciju javnosti o prevenciji raka, važnosti ranog otkrivanja i dostupnosti efikasnih tretmana, dok se istovremeno zalaže za veći pristup kvalitetnoj njezi za sve.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) očekuje nažalost da će broj umrlih u narednim godinama porasti na oko 30 miliona oboljelih i 20 miliona smrtnih ishoda ukoliko se nastavi nepromijenjenim trendom, što iznosi porast od oko 50 posto u odnosu na 2020. godinu, navode stručnjaci INZ-a.
Najčešće vrste raka kod muškaraca
Najčešće vrste raka kod muškaraca su rak pluća, rak prostate i rak debelog crijeva, dok su kod žena najčešći rak dojke, zatim rak debelog crijeva i rak pluća. Najčešći uzroci smrti iz ove grupe bolesti u svijetu su karcinomi pluća, želuca, jetre, debelog crijeva i dojke.
Oko 30 posto svih smrti zbog malignih bolesti nastaje zbog pet glavnih rizika: konzumiranja duhanskih proizvoda, prekomjerne tjelesne težine, nedovoljnog unosa voća i povrća, nedostatka fizičke aktivnosti i prekomjerne upotrebe alkohola. Sama ovisnost o duhanu odgovorna je za jednu petinu svih smrti zbog malignih bolesti, kao i preko 90 posto svih smrti zbog karcinoma pluća.
Unija za međunarodnu kontrolu raka (UICC), koja je odgovorna za koordinaciju Svjetskog dana borbe protiv raka, 2020. godine, u svrhu obilježavanja ovog dana, objavila je izvještaj o svom globalnom istraživanju o svijesti javnosti o raku. Podaci istaknuti u ovom izvještaju su da ljudi s nižim prihodima i nižim obrazovanjem manje će prepoznati faktore rizika od raka i manje će poduzeti korake za smanjenje rizika nego ljudi s višim prihodima i višim obrazovanjem. U većini zemalja svijeta upotreba duhana (63 posto), izlaganje štetnim ultraljubičastim zrakama (54 posto) i izlaganje tuđem duhanskom dimu (50 posto) najpoznatiji su faktori koji mogu povećati rizik od nastanka raka.
Kako se rak može spriječiti?
Rak se može spriječiti i kontrolisati provedbom strategija zasnovanih na dokazima za prevenciju raka, rano otkrivanje, liječenje i palijativnu njegu. Neki specifični faktori rizika za rak uključuju hronične infekcije humanim papiloma virusom (HPV) – za rak grlića maternice – infekcije hepatitis B ili C virusom – za rak jetre – i Helicobacter pylori infekcija – za rak želuca. Uzmemo li u obzir da su prevencija i rana dijagnostika ovih oblika raka danas dostupniji nego ikada, poražavajuća je činjenica da sve više ljudi obolijeva i umire od raka, saopćeno je iz INZ-a.
Savjeti za prevenciju malignih i hroničnih nezaraznih bolesti su, kažu iz INZ-a, da redovno radite preventivne preglede, izbjegavate namirnice bogate mastima i šećerom te hranu bogatu solju, smanjite unos slatkih pića i voćnih sokova, pijete dovoljne količine tečnosti (najbolje vodu, dva litra dnevno), pokušate dnevno jesti oko pet porcija voća i povrća, prestanete pušiti i barem smanjiti eventualni unos alkohola, pripremite svoj zdravi ručak kod kuće i ponesite u školu ili na posao.
“Vaš cilj treba biti umjerena fizička aktivnost 30 minuta pet puta sedmično (igranje, hodanje, kućanski poslovi, ples – sve se računa), smanjite sjedeći način života, koristite stepenice, na posao idite pješke ili biciklom, vježbajte s prijateljima ili porodicom – bit će vam zabavnije i bićete više motivisani, preuzmite aplikaciju s vježbama ili koristite pedometar za praćenje napretka, ali prije nego što počnete sa fizičkom aktivnošću, konsultujte se sa ljekarom”, poručili su iz INZ-a.
