Da se bh. privreda iz dana u dan urušava, a radnici ostaju bez posla, dok su privrednici prinuđeni na zatvaranje preduzeća, pokazuju i zvanični podaci sudskog registra.
Naime, u periodu od 20. oktobra do 11. novembra u BiH je zatvoreno čak 135 firmi. Od toga su 94 preduzeća u FBiH, a 41 u RS. U septembru je ugašeno 99 firmi, što pokazuje rast negativnog trenda.
Stečajni postupak
Tokom tri sedmice stečajni postupak pokrenulo je 69 kompanija.
U potpunosti je pravno ugašen 61 poslovni subjekt, među kojima je najviše ugostiteljskih objekata i preduzeća za promet i usluge. Gašenje i smanjenje broja radnih mjesta počelo je s pandemijom koronavirusa.
Situaciju dodatno pogoršava i činjenica da je najavljeno poskupljenje električne energije za privrednike do čak 120 posto. Reagirala su udruženja poslodavaca, upozoravajući da će se na taj način uništiti bh. privreda i da će doći do još masovnijeg zatvaranja preduzeća.
Tržišne promjene
– Sigurno je cijena struje jedan od faktora koji imaju negativan utjecaj, ali, naravno, nije jedini. Mi smo, kao udruženje, u međuvremenu, potpisali pet kolektivnih granskih ugovora, gdje smo povećali minimalne plaće za 25 posto i smatrali smo da je to limit koji ne može ugroziti radna mjesta, što je moglo utjecati na neke firme – kazao je Smailbegović za „Avaz“.
Kako je naveo, značajna je pometnja na svjetskom tržištu, poskupljuju repromaterijali, hrana, posebno transporti iz Azije i drugih zemalja.
Firme koje su oslonjene na repromaterijale iz uvoza gdje cijene nekontrolirano rastu su, sigurno, u problemima. Kada se saberu negativni efekti, razumljivo je da se neke firme odluče na zatvaranje kako ne bi imali dodatne gubitke. Nažalost, svjedoci smo da vlasti na svim nivoima ne rade dovoljno da pomognu, nego se samo donose propisi i mjere koji će još više ugroziti privredu – istakao je Smailbegović.
Ne podnose pritisak krize
Admir Čavalić, ekonomski analitičar, kaže da je propadanje kompanija normalan tržišni proces jer se jednako i osnivaju nove. Međutim, kako navodi, u BiH su naglašene te tendencije, što govori o dubljim strukturalnim ekonomskim krizama.
– Kada imamo tendenciju propadanja kompanija, imamo i gubitak radnih mjesta, pad prihoda po osnovu poreza te gubitak potencijala kompanije u kontekstu izvoza i plasiranja proizvoda na domaćem tržištu. Osnovni razlog je što mala i srednja preduzeća ne mogu podnijeti pritisak krize – naglasio je Čavalić.
