Da vam je neko rekao prije deset ili petnaest godina da će Bosna i Hercegovina uvoziti radnu snagu, vjerovatno bi s čuđenjem reagovali. Kako i ne bi, poznavajući tadašnji poslovni ambijent. No, posljednje informacije nam govore da je to nova realnost.

Da ne bude zabune, u našoj zemlji imamo veliki broj nezaposlenih, ali imamo i situaciju da su radnici potrebni u dosta branši poput trgovaca, radnika u pekarama, konobara, kuhara, vozača, građevinskih radnika itd…

Iz Udruženja poslodavaca FBiH često smo imali priliku čuti žalbu da nemaju pretjeranu koristi od zavoda za zapošljavanje, te da u njihovim evidencijama nema radnika koji njima trebaju.

Zato se i dosta kompanija, pogotovo privatnih “okreće” u potrazi za novom radnom snagom.

Koliko je ljudi došlo u BiH

Iz Agencije za rad i zapošljavanje su nam kazali da je ukupno izdatih važećih radnih dozvola u Bosni i Hercegovini u 2022. godini 3.780 i to 1.645 radnih dozvola koje se računaju u kvotu i 2.135 radnih dozvola izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

“Poredeći sa 2021. godinom izdato je ukupno 1.005 radnih dozvola više. Također, u 2022. godini izdato 690 radnih dozvola više koje se računaju u kvoti, te 315 dozvola više nezavisno od kvote. Od ukupno izdatih važećih radnih dozvola 409 radnih dozvole je izdato ženama, a 3.371 muškarcima”, kazali su nam iz Agencije za rad.

U FBiH ukupno je izdato 2.076 važećih radnih dozvola od čega 782 koje se računaju u kvotu i 1.294 izdatih nezavisno od utvrđene kvote, a u RS-u ukupno je izdato 1.447 važećih radnih dozvola i to 829 koje se računaju u kvotu i 618 izdatih nezavisno od utvrđene kvote. U Brčko distriktu ukupno je izdato 257 važećih radnih dozvola, 34 koje se računaju u kvotu i 223 izdatih nezavisno od utvrđene kvote.

Iz kojih zemalja dolaze radnici

Ono što je bitno istaći jeste da, iako su poslodavci u 2022. godini tražili povećanje kvota za radne dozvole strancima, te iako je to povećanje odobreno, popunjenost kvote na nivou Bosne i Hercegovie iznosi tek 49 posto, na nivou entiteta FBiH popunjenost kvote je tek 42 posto, na nivou RS-a popunjenost kvote je 59 posto, dok na nivou Brčko distrikta iznosi tek 38 posto.

Što se tiče broja izdatih radnih dozvola prema državama, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini izdato je državljanima Turske (861), Srbije (660), Hrvatske (169), Kine (169), Kuvajta (137), Bangladeša (123), Indije (122) i Crne Gore (102).

“Već duži niz godina po broju izdatih radnih dozvola ove prve četiri države su na prva četiri mjesta, tako da je i sada ista situacija. Novina je povećanje broja radnika iz Bangladeša, te iz Nepala kojima je izdato 38 radnih dozvola dok ranijih godina taj broj je bio jedna ili dvije radne dozvole”, rekli su nam.

Koje poslove rade

Kada je u pitanju broj radnih dozvola izdatih prema djelatnostima, najviše radnih dozvola u Bosni i Hercegovini je izdato za sljedeće djelatnosti: građevinarstvo (884), trgovina na veliko i malo (560), umjetnost, zabava, rekreacija (370), poslovanje nekretninama (356), prerađivačka industija (312) i ostale uslužne djelatnosti (236).

“U prethodnim godinama na prvom mjestu po djelatnostima uvijek je bila trgovina, a u 2022. godini to se promijenilo i na prvom mjestu je djelatnost građevinarstva. Ostale djelatnosti su iste kao i prethodnih godina”, zaključili su.

Činjenica je da smo već odavno zemlja koja izvozi radnu snagu zbog niske cijene rada, a istovremeno možemo reći da ćemo postati zemlja u kojoj će se uskoro radnik tražiti na svaki mogući način.

Iz svega navedeno jasno se nameće zaključak da će se proces uvoženja radne snage etablirati kao normalna društvena pojava, čak i za zemlju koja je još u tranziciji i koja muku muči sa svojim građanstvom.