Iz Udruženja potrošača smatraju da se svi nivoi vlasti u BiH trebaju pobrinuti za građane, ali i naglašavaju da poskupljenje nije baš opravdano.
Brašno u BiH će poskupjeti. To je sada i zvanično potvrđeno za Fokus, ali ono što se još uvijek ne zna kako će novo poskupljenje utjecati na građane, tačnije na svakodnevni život, da ne kažemo grubo, preživljavanje.
Glavni razlog za najnovije poskupljenje brašna jesu više uvozne cijena pšenice.
Ne treba dramiti
Ivica Majić, direktor jedne od najvećih kompanija za proizvodnju brašna u našoj zemlji kazao je za Fokus da stvari ne treba “napuhavati”, jer se ne radi o velikom poskupljenju.
“Jeste cijena pšenice otišla gore, ali vjerovatno će poskupljenje brašna ići na dva puta. Sada će ići u novembru i to po jednoj vreći od 25 kilograma, otprilike 75 feninga mi kao proizvođači ćemo dići cijenu. Nema niti jedan razlog da se diže neka panika, povećanje je stvarno mizerno. Drugo poskupljenje će možda biti u januaru u istom iznosu”, rekao nam je Majić.
Ističe da se u suštini radi da se popolovi poskupljenje, tačnije da se ne diže cijena odjednom.
To je cijela priča. Ne treba dramu dizati. Svi znamo da je cijena pšenice na svjetskom i evropskom tržištu otišla gore, ali mi ćemo to amortizovati da se ide dva puta. Ono što znam, za ovo prvo poskupljenje naša vreća od 25 kilograma, poskupljenje neće ići više od 75 feninga. To nije udar. Cijene pšenice i dalje rastu”, jasan je naš sagovornik.
Ističe da svu pšenicu koju uvezemo, samelju za mjesec dana.
Sve ostalo nam dolazi iz Mađarske, Srbije i Hrvatske”, poručio je.
Ono što je evidentno jeste da nakon poskupljenja pšenice, odnosno brašna, doći će do poskupljenja i hljeba i ostalih pekarskih proizvoda.
Nije opravdano
Iz Udruženja potrošača smatraju da se svi nivoi vlasti u BiH trebaju pobrinuti za građane, ali i naglašavaju da poskupljenje nije baš opravdano.
Predsjednica “Kluba potrošača TK” Tuzla Gordana Bulić je za Fokus kazala da je BiH zemlja uvoznica, koja ima vrlo malo kada je u pitanju proizvodnja pšenice.
Cijene nam zavise od robne berze, kako se tamo kreće, tako su i cijene kod nas. Činjenica je da pratimo cijene novosadske robne berze i pratit ćemo da vidimo koliko je to opravdano. Što se tiče nekog logičnog razmišljanja, žetva pšenice je bila u julu i avgustu i do tada je bilo normalno vrijeme za pšenicu, dakle ugodno za žetvu, ne samo u BiH, već cijelom regionu. Po tome bi se reklo da je urod bio solidan, i da ne bi trebalo da se diktira neki rast cijena. U 2024. godine cijene goriva i naftnih derivata bile su u blagom padu, pa bi se dalo zaključiti da sve ovo nije opravdano. Nije opravdano da se licitira i da se najavljuju cijene potrošačima, da ljudi kupuju nepotrebne zalihe, ali eto tome većina proizvođača i trgovaca pribjegava. Znamo da svi proizvođači imaju prilično značajne subvencije na svim nivoima vlasti, kako u BiH, tako i u Srbiji, Hrvatskoj, tako da ne vidimo razloga zašto postoje bombastične najave rasta cijena pšenice”, pita se Bulić.
Država se treba uključiti
Ističe da je svima jasno da i proizvođačima rastu cijene, tačnije drugih materijala koji su potrebni.
“Nije tu samo zemlja, sjeme i lijepo vrijeme i gorivo. Svi znamo da postoji neki opšti trend inflacije i da cijene hrane najviše rastu. Rukovodeći se tim trendom najavljena su povećanja, ali mislim da se više radi o nekom simboličnom rastu cijena i naravno nadamo se da će se država uključiti sa nekim socijalnim mjerama i programima da se to dovede na neku prihvatljivu mjeru i da se ne desi da bilo ko ostane bez brašna”, zaključila je Bulić.
