Glavna inspektorica Inspektorata Brčko distrikta BiH Azijada Ibrahimović obratila se u četvrtak medijima kako bi javnost upoznala s Naputkom o radu u danima praznika u Brčko distriktu BiH kojim se uređuje rad svih institucija i tijela javne uprave Distrikta, poduzeća, poduzetnika i drugih pravnih osoba u dane praznika radi zadovoljenja neophodnih potreba građana na području u Brčko distriktu BiH.
Ona je podsjetila kako Zakon o praznicima Distrikta, kojim su utvrđeni praznici, a to su Nova godina, Dan Distrikta i Praznik rada, predviđa da u praznične dane mogu raditi subjekti, odnosno poduzeća koja pružaju medicinske, zdravstvene, veterinarske usluge, koja obavljaju pružanje ljekarničkih usluga s tim da, ukoliko imaju više poslovnih jedinica, može raditi samo jedna poslovna jedinica, zatim ona koja obavljaju djelatnost proizvodnje i prodaje kruha, peciva i ostalih pekarskih proizvoda, priopćeno je iz Vlade Brčko distrikta BiH.
Također, raditi mogu trgovine na malo motornim gorivima i mazivima, a to su benzinske crpke, zatim subjekti koji obavljaju komunalnu djelatnost i djelatnost prijevoza putnika, ugostiteljska djelatnost i subjekti koji obavljaju djelatnost čija priroda zahtijeva neprekidan rad.Inspektorica Ibrahimović istaknula je kako je Naputkom definirana dužnost predstojnika nadležnih odjela: Odjel za javnu sigurnost, Odjel za zdravstvo i ostale usluge, Odjel za javne poslove, Odjel za javni registar, kao i druge institucije, da organiziraju dežurstva i da osiguraju kontinuitet zadovoljavanja osnovnih vitalnih potreba u Distriktu.
”Budući da je Inspektorat određen za vršenje nadzora nad Zakonom o praznicima Distrikta, inspektori rada će u neradne dane vršiti kontrole. Napominjem i kazne koje slijede u slučaju kršenja Naputka koje su visoke, pa tako recimo, ukoliko je način organiziranja nekog subjekta nadzora pravna osoba, kazne se kreću od 5.000 KM do 10.000 KM. Također se kažnjava i odgovorna osoba u pravnoj osobi i kazna se kreće od 1.000 KM do 2.000 KM, kažnjavaju se i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost za radi stjecanja dobiti, to su samostalni poduzetnici, a donja kazna ili minimalna kazna je od 2.000 KM do 4.000 KM”, kazala je glavna inspektorica Ibrahimović.
