Nakon što su izneseni alarmantni podaci o odlasku građana iz BiH postavlja se pitanje – zabrinavaju li podaci o odlasku 150 hiljada građana iz BiH vladajuće strukture koje bi trebale raditi na stvaranju povoljnijeg ambijenta, koji bi spriječio odljeve mozgova i ponudio bolju perspektivu svima koju se spremaju spakovati kofere.
Stručnjaci upozoravaju – masovno iseljavanje moguće je riješiti samo ubrzanim ekonomskim razvojem.
Obrazovni i zdravstveni sistem, proces zapošljavanja, korupcija, politički diskurs i nacionalna retorika- sve su to razlozi, koje oni, koji odlaze iz zemlje, navode kao razlog zbog čega će spakovati kofere i napustiti BiH. Brojka od 150 hiljada onih koji su to već učinili, znak je za uzbunu na svim nivoima. Ili je to bio još 2013. godine. Posebno jer nam odlaze većinom mladi radno-sposobni ljudi.
“Ono što BiH mora da radi, ne danas nego jučer, jeste da ima strateški pristup pitanju odlaska, pitanju ostanka, prema pitanjima mladih. Mladima se naprosto moramo početi baviti na adekvatniji način, odgovarati na potrebe mladih. Svaki načelnik, gradonačelnik, opštine, općine ili grada se mora zapitati šta lokalne vlasti nude mladim ljudima”, kaže Katarina Vučković iz Instituta za mlade Kult.
Isto se mora zapitati i država. A šta čine po pitanju zasustavljanja odlaska građana iz BiH nedavno je Vijeće ministara pitala i zastupnica u državnom parlamentu Maja Gasal – Vražalica. Odgovor koji je dobila, kaže nije dao precizne podatke, ali je dovoljno rekao – da se zapravo ne radi skoro pa ništa.
“Ono što mene zabrinjava da Vijeće ministara odnosno državni nivo u ovakvoj kriznoj situaciji nije svjesno, i nije pokazalo interes niti inicijativu da osnuje krizni štab. Zašto krizni štab? Zato što se ovdje više ne radi od odlasku ovdje se radi o bježanju. REZ Dakle, ima masu stvari koje je ministarsvo finansija moglo uraditi, smanjiti trošak javne administracije i svih nas ovdje i te novce usmjeriti u jedan jedinstveni fond. Taj jedinstveni fond, uz mjere kome je najprioritetnije na koji način poboljšati i koji su to projekti uz ono što nama nedostaje, a to su strategije, obrazovna, ruralni razvoj i poljoprivredna”, navela je Maja Gasal – Vražalica, zastupnica u PD PSBIH.
I demografi upozoravaju – brojke su odavno alarmantne. Poseban problem je što država nema precizne podatke o demografskim kretanjima, navode, te dodaju da je masovno iseljavanje moguće riješiti ubrzanim ekonomskim razvojem.
“S dobrom voljom mogu se mnoge stvari promijeniti, ne mogu odjednom, ali bi trebalo i na to da se stvara neki ambijent koji će ljude zadržavati. Stvarno odlazimo. I meni postavljaju pitanje, ima li nas sad 3 miliona stanovnika?! Ako se ovako nastavi ostvarit će se što su UN rekle ovdje za 500 godina neće biti stanovnika, ako se tako nastavi”,kazao je demograf Hasan Zolić.
Pojedini kantoni rade na strategijama za mlade, no njihovi pozitivni efekti neće se osjećati još godinama. Zadugo neće biti ni efekata inicijativa sa državnog nivoa, poput današnjeg sa Vijeća ministara, koji su tek na nivou poziva da se ulože dodatni napori za usvajanje strateškog dokumenta stručnog obrazovanja u narednih deset godina, što bi u konačnici trebalo utjecati na smanjenje nezaposlenosti, naročito mladih osoba. Sve dok samo pozivaju, a ne djeluju iseljavanje bi moglo biti nezaustavljivi trend u BiH.
