Danas ćete za kilogram brašna izdvojiti između 1,05 i 1,70 konvertibilnih maraka, u ovisnosti od proizvođača. Litar ulja iznosi od 2,55 do 3,10 KM, kilogram šećera je u prosjeku 1,15 KM, a ista količina soli je 0,85 KM.
Vrtoglavi rast cijena osnovnih životnih namirnica bilježi se proteklih mjeseci u BiH, a brašno, ulje, šećer i sol u prosjeku su skuplji za 25 posto. U teškom ekonomskom i pandemijskom razdoblju ovo je dodatni udarac na džepove građana. Brašno, ulje, šećer, sol, meso, jaja, mlijeko, ali i gorivo, proizvodi su koje bh. građani svakodnevno koriste, a njihove cijene proteklih mjeseci kontinuirano rastu.
Vrećice iz podmjere nakon plaća, iz mjeseca u mjesec su praznije, čemu svjedoče i u Klubu potrošača Tuzlanskog kantona. Iz ovog udruženja za Klix.ba kažu kako je od studenoga prošle godine do danas cijena osnovnih životnih namirnica u prosjeku povećana za 25 posto, a u nekim slučajevima i više, što ocjenjuju katastrofalnim. Inače, taj postotak je znatno veći u odnosu na ožujak prošle godine, kada ste primjerice pileći file mogli kupiti u prosjeku za šest maraka po kilogramu, a danas je ta cijena iznad devet maraka. “U proteklom razdoblju smo dobivali veoma zabrinute dojave potrošača za povećanja cijena koja nisu zanemariva, a riječ je o proizvodima koji su ključni za porodicu, posebno za one koje imaju više članova, uz mala mjesečna primanja”, kaže za Klix predsjednica Kluba potrošača TK Gordana Bulić.
Kako je provjereno u nekoliko trgovačkih centara, danas ćete za kilogram brašna izdvojiti između 1,05 i 1,70 konvertibilnih maraka, u ovisnosti od proizvođača. Litar ulja iznosi od 2,55 do 3,10 KM, kilogram šećera je u prosjeku 1,15 KM, a ista količina soli je 0,85 KM. Povećanje cijena osnovnih životnih namirnica dolazi u razdoblju kada se BiH nalazi u znatno težem ekonomskom položaju nego u prvom valu pandemije koronavirusa. Bulić navodi kako su državni fondovi prilično iscrpljeni, ali posebno potrošači, od kojih su brojni dobili otkaz ili danas rade za niže plaće nego je to bio slučaj u ranijim godinama, odnosno izvanpandemijskom razdoblju. Nada se da će doći do pada cijena na nižoj konkurentskoj razini, jer je to roba koja se treba izvući iz skladišta do kraja ožujka ili početka travnja ove godine. Inače, kao jedan od glavnih razloga rasta cijena osnovnih životnih namirnica u našoj zemlji se navodi povećanje cijene goriva koja je prije nekoliko mjeseci iznosila okvirno 1,60 KM, a danas je nešto iznad dvije marke po litru.
Uz rast cijena nafte, ekonomski analitičar Admir Čavalić za Klix.ba kaže kako je povećanje cijena proizvoda evidentno i zbog izuzetnog rasta cijena brodskog transporta, koji je u pojedinim slučajevima povećan i za sto posto. S ekonomskog aspekta on navodi da je teško ocjenjivati opravdanost promjena cijena jer je riječ o kompleksnom ekonomskom fenomenu, i to za različite proizvode, odnosno usluge. “Znamo da je niska potražnja, zbog deflatornog efekta, dugo vremena održavala niske cijene. Međutim, došlo je do određenih promjena, prije svega na globalnom tržištu. Rast cijena nafte, troškova prijevoza, posebno brodskog, zatim preusmjeravanje ili blokada lanaca opskrbe, je uvjetovalo i rast cijena određenih proizvoda, odnosno usluga u Bosni i Hercegovini. Oporavak potražnje, globalno i na domaćem tržištu, samo može pojačati ovaj trend”, kaže Čavalić. S druge strane, povećanje cijena u vremenu narušenih ekonomskih prilika Čavalić smatra neprihvatljivim, jer to dodatno narušava tržišne odnose. “Međutim, mi trpimo posljedice nekih većih, globalnih problema. Dodatni problem može predstavljati inflacija prouzročena naglim rastom potražnje odnosno povećanjem potrošačkog optimizma”, nastavlja on. U novoj tržišnoj realnosti, prema riječima ekonomskog analitičara, nema jasnih gubitnika i pobjetnika. Za razliku od osnovnih životnih namirnica, na bh. tržištu se bilježi pad cijena proizvoda koji se danas nalaze u drugom planu, poput odjeće, obuće, namještaja, kućanskih aparata i slično. Trgovci sada nude i jednostavnije načine plaćanja, uz davanje velikih diskontnih rabata, međutim, kako su naveli iz Kluba potrošača TK, građani se sve manje odlučuju za kupovinu tih proizvoda, upravo zbog teške ekonomske situacije uzrokovane pandemijom koronavirusa.
