Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer, u kršćanskom kalendaru, naziv je dana koji prethodi  Božiću. Za njega se veže nekoliko običaja. Domovi se posebno uređuju, a djeca obilaze obitelj kako bi dobili poklone i slatkiše. Posebnu draž ovom danu daje drvo Badnjak, koji se pali na ognjištu i odlazak na misu ponoćku.

U kršćanskom kalendaru Badnjak je dan koji prethodi blagdanu Božića, rođenja Isusa Krista. Kulminacija je to intenzivne pripreme za Isusov dolazak na zemlju, koje je započelo još prije četiri sedmice, na prvu nedjelju došašća ili adventa. Njemu se posebno raduju djeca. Na Badnje jutro djeca su nekada  ustajala jako rano, kako bi obišli obitelj i prvo dijete koje bi ušlo u kuću, dobivalo je najveći paketić.

Badnjak je i ime za drvo koje se pali na ognjištu. Na Badnjak se uređuje kuća te se kiti božićno drvce. Badnji dan vjernici provode u postu, pripremajući se za misu ponoćku. Obično se tokom dana priprema pečenica, koja će se blagovati na  božićno jutro ili nakon mise ponloćke. Cijela obitelj je na okupu, slavi se Badnjak, zajedno se odlazi na misu, a potom u zajedništvu, sreći i veselju dočekuje Božić. Misa ponoćka u Tuzli,  oduvijek je bila nešto posebno. Njoj često  prisustvuju i pripadnici drugih vjeroispovjesti.

Večerašnja misa ponoćka u Tuzli,  bit će održana u Franjevačkom samostana sv. Petra i Pavla.