14. novembar je Svjetski dan dijabetesa koji se obilježava od 1991. godine kada je ustanovljen od strane Međunarodne federacije za dijabetes (IDF) i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) kao odgovor na sve izraženiji, rastući problem šećerne bolesti (dijabetesa) i opterećenja koje ona predstavlja za pojedince, njihove bližnje i društvo u cjelini.

Svake godine Svjetski dan dijabetesa obilježava se 14. novembra na dan kada je rođen Sir Frederick Banting, kao jedan od otkrivača inzulinskih analoga, zajedno sa Charles Bestom 1921. godine.

Ove godine, posebno je značajno da se obilježava i 100 godina od otkrića inzulina – lijeka koji je do tada smrtonosnu bolest stavio pod kontrolu i omogućio normalan život milionima pacijenata.

Dijabetes je pandemija neviđenih razmera koja danas pogađa jednu od 10 odraslih osoba širom svijeta. Nove brojke Međunarodne federacije za dijabetes objavljene u 10. IDF Atlasu dijabetesa otkrivaju da 537 miliona odraslih ljudi širom svijeta živi s dijabetesom, što predstavlja  porast od 16% (74 miliona) u odnosu na prethodne procjene IDF-a iz 2019. godine.

Prema procjenama iz navedenog izvještaja u Bosni i Hercegovini je više od 305 hiljada osoba sa dijabetesom.

Projekcije IDF-a pokazuju da će do 2045. godine 783 miliona odraslih živjeti s dijabetesom – ili jedna od osam odraslih osoba. To bi bilo povećanje od 46%, što je više nego dvostruko od procijenjenog rasta stanovništva (20%) u istom periodu.

“Dok svijet obilježava stogodišnjicu otkrića inzulina, volio bih da mogu izvijestiti da smo svjedočili odlučnoj akciji za preokretanje rastuće plime dijabetesa. Nažalost, ne mogu”, izjavio je predsjednik IDF-a, profesor Andrew Boulton. “Dijabetes je pandemija bez presedana. Ranije ove godine, Svjetska zdravstvena organizacija pokrenula je Globalni dogovor dijabetesu, a države članice Ujedinjenih naroda usvojile su Rezoluciju koja poziva na hitnu koordiniranu globalnu akciju za borbu protiv dijabetesa. Ovo su značajne prekretnice, ali riječi se sada moraju pretvoriti u djela – kada ako ne sada?”

Stogodišnjica otkrića insulina predstavlja jedinstvenu priliku da se razmisli o uticaju dijabetesa i istakne hitnu potrebu da se poboljša pristup njezi za milione pogođenih. Procjenjuje se da 1 od 2 osobe s dijabetesom širom svijeta kojima je potreban inzulin ne može pristupiti ili ga priuštiti.

Kada je dijabetes neotkriven i neadekvatno liječen, osobe s dijabetesom su pod većim rizikom od ozbiljnih i po život opasnih komplikacija, kao što su srčani udar, moždani udar, zatajenje bubrega, sljepoća i amputacija donjih udova, a sve zbog nedobijenog pravovremenog liječenja. . Ove komplikacije rezultiraju smanjenom kvalitetom života i većim troškovima zdravstvene zaštite.

“Novi podaci potvrđuju da je dijabetes značajan globalni izazov za zdravlje i dobrobit pojedinaca, porodica i zemalja. Mnogo slučajevi dijabetesa su nepoznati. Gotovo svaki put kada pronađemo novije i preciznije podatke, naše procjene moraju biti revidirane naviše”, rekla je profesorica Dianna Magliano, kopredsjedavajuća IDF komiteta za atlas dijabetesa.

Globalno, preko 90% ljudi sa dijabetesom ima dijabetes tipa 2. Porast broja ljudi sa dijabetesom tipa 2 potaknut je složenom interakcijom socio-ekonomskih, demografskih, ekoloških i genetskih faktora. Ključni doprinosi uključuju urbanizaciju, starenje stanovništva, smanjenje nivoa fizičke aktivnosti i povećanje prevalencije prekomjerne težine i gojaznosti.

Mnogo se može učiniti da se smanji uticaj dijabetesa. Dokazi ukazuju da se dijabetes tipa 2 često može spriječiti, dok rana dijagnoza i pristup odgovarajućoj njezi za sve vrste dijabetesa mogu izbjeći ili odgoditi komplikacije kod ljudi koji žive s tim stanjem.

“IDF Diabetes Atlas ima za cilj da podrži razvoj visokokvalitetnih podataka o dijabetesu u svim zemljama, kako bi se popunile praznine u znanju koje trenutno postoje. Uvidi koje sadrži imaju za cilj da pomognu kreatorima zdravstvene politike da sprovedu akciju za poboljšanje života ljudi sa dijabetesom i onih koji su u riziku od razvoja ovog stanja“, rekao je profesor Edward Boyko, kopredsjedavajući IDF Diabetes Atlas komiteta.

Ključni nalazi iz 10. izdanja IDF Diabetes Atlasa uključuju:

• Jedna od deset (10,5%) odraslih osoba širom svijeta trenutno živi sa dijabetesom.
• Predviđa se da će ukupan broj porasti na 643 miliona (11,3%) do 2030. godine i na 783 miliona (12,2%) do 2045. godine.
• Procjenjuje se da 44,7% odraslih koji žive sa dijabetesom (240 miliona ljudi) nemaju dijagnozu. Preko 4 od 5 (81%) ovih ljudi živi u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.
• Dijabetes je bio odgovoran za procijenjenih 966 milijardi USD globalne zdravstvene potrošnje u 2021. Ovo predstavlja povećanje od 316% u posljednjih 15 godina.
• Isključujući rizike od smrtnosti povezane s COVID-19, procjenjuje se da je oko 6,7 miliona odraslih umrlo od dijabetesa ili njegovih komplikacija u 2021. To je više od jedne od deset (12,2%) globalnih smrtnih slučajeva od svih uzroka.
• 541 milion odraslih osoba, ili 10,6% odraslih širom svijeta, ima poremećenu toleranciju na glukozu (IGT), što ih stavlja u visok rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.