Svjetski dan osteoporoze (The World Osteoporosis Day- WOD) obilježava se svake godine 20. listopada/oktobra, čime se pokreće kampanja posvećena podizanju globalne svijesti o prevenciji, dijagnostici i liječenju osteoporoze i metaboličke bolesti kostiju.

Zanimljivo je napomenuti da se prije 1994. godine osteoporoza nije ni smatrala ozbiljnom bolešću. Stoga su prve godine od osnutka Međunarodne zaklade za osteoporozu (IOF) bile posvećene ukazivanju na postojanje bolesti i promjena u kostima, koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih tegoba i poskupljenja zdravstvene usluge.

Osnivanje Međunarodne zaklade za osteoporozu (International osteoporosis Foundation IOF-a) bila je kombinacija zajedničkih napora Europske zaklade za osteoporozu (EFFO) osnovane 1987. godine i Međunarodne federacije društava za koštane bolesti (IFSSD) koja je pokrenuta 1995 godine. Okupljajući obje organizacije pod jedan krov došlo je do boljeg fokusiranja i udruživanja resursa za svjetske znanstvenike, liječnike i druge organizacije za zagovaranje zdravlja koje su se borile protiv osteoporoze.

Do kasnih 90-ih, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zajedno s IOF-om, sponzorirala je događaje Svjetskog dana osteoporoze. Od tada je IOF preuzeo veći dio vođstva u sponzoriranju događaja za podizanje svijesti u cijelom svijetu.

Sagledavanje značaja teme kroz povijest dana osteoporoze, ukazuje i naglašava izravnu uzajamnu povezanost između osteoporoze i slomljenih kostiju koje imaju ozbiljne posljedice po pojedinca zbog ispoljene boli, invaliditeta, izgubljene neovisnosti i nemogućnosti obavljanja svakodnevnih zadataka.

Dosadašnje teme Svjetskog dana osteoporoze:

• 1996, 1997, 1998 :Skretanje pozornosti i podizanje svijesti o osteoporozi
• 1999: Rano otkrivanje osteoporoze
• 2000: Izgradnja zdravih kostiju
• 2001: Razvoj kostiju kod mladih
• 2002: Sprječavanje prve frakture
• 2003: Kvaliteta života
• 2004: Osteoporoza kod muškaraca
• 2005: Vježba
• 2006: Ishrana
• 2007: Faktori rizika
• 2008, 2009: Zagovaranje promjene politike
• 2010: Znakovi i simptomi prijeloma kralježnice
• 2011: 3 koraka za prevenciju: kalcij, vitamin D i vježbe
• 2012: Zaustavite se na jednom: Neka Vaš prvi prijelom, bude posljednji
• 2013: Jake žene čine druge žene jačim
• 2014: Pravi muškarci jačaju svoju snagu iznutra
• 2015: Opskrbite snagu svojih kostiju
• 2016, 2017 : Volite svoje kosti – zaštitite svoju budućnost
• 2018: Osteoporoza kod mladih osoba
• 2019: To je osteoporoza
• 2020: Pobijedite lom kosti
• 2021: Osnažite svoje kosti

Što uzrokuje osteoporozu?

Osteoporoza, poznata kao tiha epidemija, najčešća je bolest kostiju kod ljudi i predstavlja veliki javnozdravstveni problem u cijelom svijetu jer ona ne boli, nema simptoma koji bi ukazivali na njezino postojanje. Obično se ne zna da postoji, dok ne dođe do loma kosti.

Iako genetika ima veliku ulogu u određivanju zdravlja kostiju, postoje čimbenici načina života koji mogu pomoći u održavanju ili u nekim slučajevima poboljšati snagu kostiju.

Što je Osteopenija?

Osteopenija je stanje u kojem je mineralna gustoća kosti manja od normalnih vrijednosti, ali nije dovoljno niska da se smatra osteoporozom i ako je dijagnostikovana osteopenija gubitak kostiju nije neizbježan, mada je veći rizik od osteoporoze i lomova.

Žene sa osteopenijom predstavljaju otprilike 50% ukupne populacije izložene riziku od prijeloma. Osim toga, one s osteopenijom koje su već imale prijelom imaju isti rizik od prijeloma kao i žene s osteoporozom.

Postoje mnogi mehanizmi koji mogu dovesti do smanjenja gustoće i jačine kostiju i uključuju, ali ne ograničavaju se na stanja koja uzrokuju malapsorpciju, poput celijakije, hormonskih promjena povezanih s menopauzom ili hipertireozom, ili čak uporabu kortikosteroidnih lijekova za stanja poput reumatoidnog artritisa ili drugih sistemskih oboljenja.

Na sve pojedinačne tegobe koje uzrokuje, posljedično, osteoporoza, opterećenje postaje veće, jer iziskuje pomoć od drugih osoba pa indirektno trpe i obiltelj i društvo u cjelini, a zbog stanja koje se može spriječiti i čiji početak možemo odgoditi.

Jedan od najvažnijih aktivnosti za rano otkrivanje i sprječavanje osteoporoze je provjera gustoće kostiju. Kosti koje su manje guste lakše se mogu slomiti bilo pri naglom pokretu ili pri manjim padovima.

U svjetskim razmjerama, osteoporoza uzrokuje više od 8,9 milijuna prijeloma godišnje. To znači otprilike jedan osteoporotski prijelom svake tri sekunde!

Najmanje 1 od 3 žene i 1 od 5 muškaraca starijih od 50 godina doživjet će prijelom zbog slabih kostiju koje utječu na kvalitetu života i neovisnost milijuna ljudi.

Ne čini samo starost i ženski spol kosti lomljivijim.

U Federaciji BIH je prosječno registrirano 4207 slučajeva osteoporoze (M80-M85) na godišnjem nivou, tokom proteklog petogodišnjeg perioda praćenja 2015.-2020. godine sa stopom morbiditeta od 193 /100 000 godišnje. Samo u 2020. godini su bile 3922 zabilježene dijagnoze, sa omjerom obolijevanja: na 1 muškarca obole 2,3 žene. Protekle 2020. godine, žene su doživjele 6 puta veći porast obolijevanja od osteoporoze tokom 50-59 godine života nego prethodnim godinama života, a pik u periodu 70-79 godine. Istovremeno, muškarci bilježe porast obolijevanja u nešto kasnijoj životnoj dobi, sa 60-64 godine starosti i dosežu vrh obolijevanja sa 65-69. godinom života.

U kategoriju oboljenja (M80-M85) spadaju: osteoporoza sa patološkom frakturom (M80), osteoporoza bez patološke frakture (M81), osteoporoza klasificirana drugdje (M82), osteomalacija (M83) i drugi poremećaji gustine kosti. Uključene su postmenopauzalna osteoporoza, osteoartroze izazvane malnutricijom, malapsorpcijom, osteoporoza izazvana korištenjem određenih lijekova, osteoporoza izazvana hirurškim intervencijama itd.

Zato “pobijedimo” osteoporozu i osvjestimo da je prevencija uvijek uspješniji pristup od intervencije, ili, kako se uobičajeno kaže-bolje spriječiti, nego liječiti.

Vježbanje otpora (dizanje utega) smatra se jednim od najboljih načina za održavanje jakih kostiju, uz preporučeni unos kalcija i vitamina D.

Najsigurnija strategija je pored kretanja i vježbanja ne samo snage mišića već i održavanja ravnoteže, osigurati da konzumirate hranu s malo soli, zdrave masti i minimalno prerađene žitarice, voće i povrće. Uvijek se pridržavajte preporučenog dnevnog unosa kalcija i koristite dodatke za održavanje zdravlja kostiju.