Iseljeništvo iz BiH ima ogroman ljudski, ekonomski i socijalni kapital koji je spreman pomoći razvoju BiH. S obzirom na rastući trend odlaska stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, ukoliko bude sistemski uređen, prenos znanja može značajno doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine i ublažiti posljedice “odliva pameti”.Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, van BiH živi oko dva miliona ljudi, što je 56,6 posto u odnosu na ukupan broj stanovnika u BiH. Najveći broj ljudi porijeklom iz BiH živi u evropskim zemljama (više od 80%), SAD-u i Kanadi (oko 16%) i Australiji (oko 2,5%), navedeno je u izvještaju.
Vijeće ministara BiH je još 2012. izdalo preporuku svim institucijama u BiH da pri izradi strateških dokumenata i drugih propisa uzmu u obzir razvojne resurse iseljeništva, kako finansijske (novčane doznake, štednju, investicije) tako i ljudske resurse, a prije godinu je urgirano da se poduzmu aktivnosti na sistemskom uređenju prijenosa znanja iz iseljeništva u BiH.
Izvan BiH žive brojni stručnjaci
Podaci resornog ministarstva ukazuju na to da izvan BiH žive brojni stručnjaci različitih profila. Veliki je broj visokokvalifikovanih: 23% posjeduje visoko obrazovanje, 7% završen magisterij, a 3% doktorat stečen u BiH, dok je 5% s doktoratom stečenim u zemljama prijema (ističu se Skandinavija, SAD i Australija). Ipak, odlazak ljudi itekako se osjeti i u ovoj oblasti.
Kada je riječ o novčanim doznakama, dijaspora učestvuje sa 2-3 milijarde KM godišnje, što je 11-14% BDP-a BiH. Oni gaje veliki interes za investiranje pa bi 30% njih investiralo kada bi imalo pouzdanog partnera u BiH, a 22% da imaju tačne i jasne informacije o ulaganju.
Iz dosadašnje saradnje s organizacijama i pojedincima u iseljeništvu može se zaključiti da u iseljeništvu postoji snažno interesovanje za prijenos znanja u Bosnu i Hercegovinu, navode iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH. Rezultati istraživanja Mapiranja dijaspore potvrđuju da je najveći broj stručnog kadra u iseljeništvu zainteresovan za doprinos razvoju Bosne i Hercegovine upravo putem prijenosa znanja i vještina.
Veliki interes za prijenos znanja iz dijaspore u BiH
Prema aktuelnim podacima Sektora za iseljeništvo, do novembra 2019. godine 79 stručnjaka iz iseljeništva, i to iz 16 zemalja, prijavilo se na poziv Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH kako bi volonterski učestvovalo u prijenosu znanja u javni sektor u našoj zemlji.
Među ovim stručnjacima iz Austrije, Australije, Belgije, Danske, Francuske, Hrvatske, Holandije, Irske, Kanade, Njemačke, SAD-a, Slovenije, Srbije, Švedske, Švicarske i Velike Britanije su i predsjednik Evropskog udruženja plastičnih hirurga dr. Milomir Ninković, jedan od vodećih svjetskih onkologa i hematologa prof. dr. Benjamin Đulbegović, zatim prof. dr. Ismar Volić sa Odsjeka za matematiku na Wellesley Collegeu (SAD), kao i evropski zastupnik za intelektualnu svojinu, specijaliziran za zaštitu računarski implementiranih izuma mr. Tarik Kapić te jedan od najpoznatijih umjetnika iz BiH u svijetu Mladen Pikulić i osnivač jedne od vodećih kompanija u tehnologiji, kounsultiranju i testiranju Quanta Technology dr. Damir Novosel.
Osim prijenosa znanja u javni sektor u BiH, što je projekt na koji se prijavilo 75 institucija iz cijele BiH, Ministarstvo radi i na prijenosu znanja u privatni sektor kroz mentorstvo dijaspore. Na ovaj način u proteklom periodu podržana su 34 poslovna subjekta, a 127 osoba primilo je potrebne vještine i znanja iz dijaspore ili posredstvom dijaspore. Kroz ovu podršku otvoreno je 69 radnih mjesta, a očekuje se da će se otvoriti još najmanje 30 radnih mjesta do kraja projekta. Na ovaj način pružena je podrška subjektima koji posluju u sektorima prerađivačke industrije (prerada drveta, metala i hrane, tekstilna industrija) i informacionih tehnologija. (KLIX)
