Ekonomski rast BiH u 2019. godini iznosiće 3,4 odsto, podaci su Svjetske banke, kojima je ova institucija potvrdila svoje ranije prognoze, a prema mišljenju stručnjaka, ovakve stope rasta su daleko niže od onih koje su potrebne za održiv razvoj zemlje.
”Izrazito sam skeptičan prema prognozi pozitivnog trenda u narednom periodu, jer ne opažam nikakve naznake realizacije odavno obećanih ekonomskih reformi, a isti izvještaj Svjetske banke najavljuje negativan trend globalnih ekonomskih kretanja, čak je i sam podnaslov dokumenta ”Darkening Skies”, depresivan i nagovještava ‘tamne oblake”, ističe ekonomski analitičar Igor Gavran.
Naglasio je da bi, s obzirom na to da je najuspješniji dio naše ekonomije izvozno orjentisan i da nepovoljna ekonomska kretanja na izvoznim tržištima mogu dovesti u pitanje njegove buduće performanse, jedini osnov za prognozirani rast, kako kaže, moglo biti najavljeno pokretanje izgradnje infrastrukturnih projekata, poput novih dionica autoputa.
”Ponovno prethodno iskustvo neostvarenih najava dovodi u pitanje ovakva očekivanja, a ni blago povećanje vrijednosti stranih ulaganja u devet mjeseci 2018. godine ne mijenja ovu sliku, jer se najveći dio odnosi na reinvestiranje dobiti i povećanja kapitala postojećih ulagača, a ne na dolazak novih”, ocjenjuje Gavran.
Prema njegovim riječima, čak i ako se ovakve prognoze ostvare, takve stope rasta su daleko niže od potrebnih za održiv ekonomski rast i razvoj bh. ekonomije i nadomještanje višegodišnjeg zaostajanja.
Naveo je da je potvrda toga i isti dokument koji prognozira više stope rasta i za npr. područje Kosova od 4,5%, a koje, kako pojašnjava, nema nikakvu ozbiljnu i bilo kome konkurentnu privrednu aktivnost.
”Prognozirane su i višestruko više stope rasta za ekonomski izrazito nerazvijene afričke zemlje hroničnog siromaštva i bijede, i to skoro devet odsto za Etiopiju, osam odsto za Ruandu, sedam odsto za Tanzaniju”, kazao je Gavran za Nezavisne novine.
Prema njegovom mišljenju, navedene prognoze djeluju preoptimistično za aktuelno stanje u bh. ekonomiji, s obzirom na izostanak ekonomskih reformi, političku nestabilnost i očekivano usporavanje globalne ekonomije.
”BiH treba brži i obuhvatniji razvoj temeljen na rastu realnog sektora privrede i stvaranju nove vrijednosti, za koji je neophodno unaprijediti uslove poslovanja i sprovesti, a ne samo obilježavati, ekonomske reforme”, ističe Gavran.
Svjetska banka u istom izvještaju očekuje da će ekonomija BiH ubrzati rast na 3,9 odsto u 2020. godini i na četiri odsto u 2021. godini.
Ova finansijska institucija povisila je procjenu rasta hrvatske ekonomije u ovoj godini za 0,1 odsto, čime se očekuje da će njen rast iznositi 2,8%. Srbiji je predviđen rast od 3,5%, a Crnoj Gori 2,8%, nakon procijenjenih 3,8% u prošloj godini.
Kosovo bi, prema ovoj instituciji, trebalo da ostvari rast od 4,5% u ovoj godini, nakon očekivanih 4,2% u prošloj.
Svjetska banka prognozira da će globalni ekonomski rast biti ublažen sa ranije nadolje revidiranih 3% u 2018. na 2,9 odsto u 2019. godini, usljed rastućih negativnih rizika. Identičnu stopu rasta u Svjetskoj banci prognoziraju i za 2021. godinu.
DK
