Procedure pokretanja biznisa, izdavanje građevinskih dozvola i poreski sistem su područja u kojima je BiH najgora kad je u pitanju poslovanje, ističe se u novom ekonomskom izvještaju Evropske komisije za zemlje kandidate za članstvo u EU za četvrti kvartal 2018. godnine.
Evropska komisija je takođe registrovala da je u posljednjem kvartalu došlo do pada industrijske proizvodnje, prevashodno zbog smanjenja potražnje na inostranim tržištima. Ipak, usporavanje se još nije negativno odrazilo na zapošljavanje, s obzirom na to da je Evropska komisija registrovala da je u posljednjem kvartalu došlo do povećanja broja novozaposlenih radnika za tri odsto.
Efekti povećanja plata takođe su se pokazali, s obzirom na to da je, kako je istaknuto, došlo do rasta nominalnih zarada za 3,5 posto u poređenju godine na godinu, dok je u novembru došlo do povećanja plata za 4,9 posto, što se, vjerovatno, može pripisati mjerama Vlade RS.
Što se tiče bruto domaćeg proizvoda, on je, kako je istaknuto u izvještaju, usporio na tri odsto u trećem kvartalu u odnosu na 3,6 posto zabilježenih u prvom i drugom kvartalu.
“Ključni faktor u ovom usporavanju je bilo smanjenje potrošnje domaćinstava sa 3,2% u drugom kvartalu na 0,9 u trećem kvartalu. Drugi važan razlog je smanjnje izvoza dobara i usluga na 5,3 posto u poređenju s prošlom godinom u odnosu na 6,5% i 6,6% u drugom i trećem kvartalu”, istaknuto je u izvještaju.
Što se tiče zapošljavanja, najveći broj novoregistrovanih zaposlenih posao su našli u proizvodnji i veleprodaji, što, kako navode, čini oko 70 posto od ukupnog broja novozaposlenih.
“U oktobru je registrovano oko 18.000 novozaposlenih u odnosu na godinu ranije. Njih 13.000 zaposleno je u proizvodnji i trgovini, 2.000 u turizmu, a 1.800 u javni sektor, uključujući obrazovanje i zdravstvo”, istaknuto je u izvještaju.
Upozoravaju i da je udio omladine u ukupnoj nezaposlenosti i dalje zabrinjavajuće visok, a da je čak 80 odsto nezaposlenih na birou duže vrijeme.
Direkne strane investicije u četvrtom kvartalu prošle godine povećane su za 2,5 odsto u poređenju sa 1,7 odsto u prethodnoj godini.
“Indirektni porezi, koji čine oko 40 posto ukupnih prihoda u 2018, povećani su za sedam posto u poređenju s prethodnom godinom, odnosno za šest odsto godinu prije. Međutim, tokom godine dinamika prikupljanja poreza je usporila”, naveli su oni.
Ratko Kovačević, portparol UIO, izjavio je za Nezavisne novine da je možda u trećem kvartalu bilo blago usporenog rasta u odnosu na raniji period, ali da je već u četvrtom kvartalu došlo do porasta.
Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista SWOT, kaže da je Republika Srpska kao entitet uradila dobar dio posla kad je u pitanju poboljšanje poslovnog okruženja i da ocjenu Evropske komisije da je poslovno okruženje loše treba pripisati činjenici da oni stanje gledaju na nivou BiH.
“Što se tiče onog što kažu o sporosti izdavanja građevinskih dozvola, situacija je slična i u jednom i u drugom entitetu i mislim da tu ima dosta prostora za poboljšanje”, rekao je Grabovac.
U dijelu koji se odnosi na poreski sistem, rekao je da je potrebno uvesti elektronsku razmjenu podataka, kako bi se smanjile mogućnosti zloupotreba i diskrecionih uticaja.
“To bi trebalo da bude jedan od prioriteta svih vlasti i mislim da bi se vrlo brzo osjetili rezultati”, istakao je Grabovac.
Po njegovom mišljenju, najveći izazov za bh. ekonomiju su iseljavanje radno sposobnog stanovništva i neprilagođenost obrazovnog programa potrebama tržišta rada.
DK
