Nedavna objava informacija o prodaji skeniranih pasoša građana BiH ponovo je aktuelizirala pitanja lične odgovornosti koju svaki stanovnik BiH ima.
Pitanje podizanja svijesti građana izuzetno je važno u kontekstu zaštite ličnih podataka. Zato je Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) nedavno izdala set preporuka, među kojima je ključna ona koja naglašava da se skenirane i fotografirane kopije pasoša i drugih ličnih dokumenata ne smiju dijeliti putem interneta i neprovjerenih servisa. Jasno je da nepoznati online servisi mogu predstavljati rizik, ali je podjednako važno biti oprezan kome i u koje svrhe dajete podatke sa svojih dokumenata. Neodgovorno ustupanje može dovesti do pokušaja zloupotrebe.
U konačnici, gubitak ili krađu ličnog dokumenta potrebno je odmah prijaviti nadležnim organima kako bi se dokument službeno poništio i spriječila eventualna zloupotreba. Prema podacima dostupnim na Portalu otvorenih podataka IDDEEA-e, broj izgubljenih, nestalih i ukradenih putnih dokumenata do sada iznosi 48.460, prema posljednjem ažuriranju od 4. februara.
Naravno, prijava nestalog dokumenta znači njegovo poništavanje, ali ostaje otvoreno pitanje koliko brzo građani BiH prijavljuju nestanak dokumenta i da li je u međuvremenu mogla nastati neka šteta.
I dok je pitanje potencijalnih hakerskih napada nešto na što se ne može direktno uticati, briga o vlastitim ličnim dokumentima ključan je faktor u podizanju svijesti o osjetljivosti informacija koje oni sadrže. Stoga je od izuzetne važnosti naglasiti potrebu za maksimalnim oprezom pri rukovanju ličnim dokumentima.
Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) jasno su podsjetili na to ko, u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka, kao i drugim relevantnim propisima, i u kojim okolnostima može zahtijevati kopiju ličnih dokumenata.
Kopiranje i skeniranje ličnih dokumenata dozvoljeno je, naglašavaju, isključivo ovlaštenim institucijama i organizacijama, i to u skladu sa zakonskom osnovom i za tačno propisane svrhe.
Posebno ističu da privatne organizacije nemaju zakonsko pravo zadržavati kopije ličnih dokumenata bez izričite zakonske osnove. – Imaju pravo da utvrde identitet osobe i evidentiraju ime i prezime, kao i razlog posjete, što predstavlja minimum podataka koji se mogu dostaviti ovim organizacijama, ali bez obaveze ostavljanja ličnih dokumenata – navode iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA).
S druge strane, kada je riječ o sigurnosti ličnih podataka građana BiH, razloga za zabrinutost nema. U tom kontekstu, iz IDDEEA-e su naglasili da su svi lični podaci u službenim evidencijama zaštićeni na najvišem sigurnosnom nivou i da ne postoji rizik od kompromitacije podataka iz službenih baza.
Ide se i korak dalje u procesu digitalizacije, pa je tako jučer direktor IDDEEA-e, prof. dr. Almir Badnjević, boravio u radnoj posjeti Briselu, gdje je održao niz sastanaka s predstavnicima diplomatskih misija Bosne i Hercegovine i institucija Evropske unije s ciljem jačanja saradnje u oblasti digitalne transformacije i modernizacije usluga koje IDDEEA pruža građanima.
U okviru posjete održan je i sastanak s predstavnicima Generalne direkcije Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju (DG NEAR), na kojem su razmatrani postojeći i budući projekti saradnje između IDDEEA-e i Evropske unije. Ključne teme uključivale su modernizaciju infrastrukture e-uprave, unapređenje sistema razmjene podataka i jačanje kapaciteta za pružanje elektronskih usluga građanima i privredi.
