Oblasti ugostiteljstva, hotelijerstva i turizma najpogođenije su epidemijom koronavirusa. Zbog mjera Kriznog štaba ugostitelji iz cijele Bosne i Hercegovine od vlasti su tražili da im se omogući radno vrijeme u skladu sa načinom registracije, te da, ukoliko im se u potpunosti zabranjuje rad, država preuzme fiksne troškove kirije, plate radnicima i uplate doprinosa. Hoće li se moći udovoljiti njihovim zahtjevima pitali smo Gorana Čerkeza, člana Kriznog štaba FBiH.
U Federaciji Bosne i Hercegovine na snazi je odluka o skraćenom radnom vremenu ugostiteljskih objekata do 23:00 sata. Fedreralno ministarstvo okoliša i turizma nedavno je Kriznom štabu FBiH uputilo zahtjev da razmotri mogućnost da se ugostiteljskim objektima produži rad do 24 sata. Pokretanje inicijative uslijedilo je nakon brojnih kontakata Ministarstva sa ugostiteljskim radnicima i njihovim predstavnicima. Iz Kriznog štaba ističu da razmatraju tu mogućnost.
– I mi bi voljeli da produžimo radno vrijeme, ali to zahtjeva bolji nadzor. Mi do sada nismo imali dobar nadzor. To zahtjeva da inspekcija i policija rade jače na terenu, i da oni objekti koji ne poštuju mjere budu zatvoreni, a oni objekti koji poštuju mjere da rade u okviru propisanog radnog veremena. To ne bi bio nikakav problem. Međutim, mi nemamo podrške koju smo očekivali i ne smijemo da idemo u rizike. Kapaciteti zdravstveni su ograničeni, kazao nam je Goran Čerkez, član Kriznog štaba Ministarstva zdravstva FBiH.
Čerkez naglašava da je i turizam pretrpio velike gubitke zbog uticaja epidemije koronavirusa, ali dodaje, da smo se zatvaranjem granica okrenuli domaćem turizmu. Zahvaljujući tome određene turističke destinacije u BiH su doživljele ekspanziju.
– Neum je imao veći broj turista, nego ranije. Neke planine su bolje radile, i to je činjenica koju ne smijemo zaboraviti ni u budućnosti jer naš turizam može potencijalno biti izvor velikih prihoda. Sa druge strane, taj nedostatak međunaronog turizma je donio probleme. Kongresni turizam je ograničen odlukom o boravku 50 ljudi u zatvorenom prostoru, što je prilično teško, nije održivo. Sigurno je ovaj sektor imao najveći problem. Mi očekujemo od ministarstva turizma da tu oblast podrže, dodao je.
Oblast kulture je, ističe Čerkez, također jako pogođena zbog mjera koje propisuju okupljanje maksimalno 50 ljudi u zatvorenom prostoru.
– Limit 50 ljudi je vrlo težak. Kina ne mogu da rade rentabilno sa 50 ljudi, pozorišta. I tu ćemo pokušati. Mi stalno analiziramo i pokušavamo. Imali smo razgovor sa kolegama iz tuzlanskog pozorišta, pa pokušat ćemo nešto da uradimo da bar malo pomognemo. Da li je rizik produžiti jedan sat rad ugostiteljskih objekata, dopustiti 70 ljudi u zatvorenom prostoru? Razmatramo, pa vidjet ćemo, zaključio je Čerkez.
Ukoliko se rizik škola pokaže kao mali, Krizni štab razmotrit će popuštanje drugih mjera. Da li će to biti ugostitelji, ostaje da se vidi. Ali do tada, ugostitelji i dalje ne znaju šta im to donosi jesen jer će se njihov rad koncipirati u zatvorenom prostoru, gdje su opet ograničeni.
(RTVTK)
